U iskopavanjima u Gradu Davidu otkrivene su masivne ugljenisane grede koje su verovatno deo krova unutrašnjeg dvorišta iz perioda Prvog hrama. Malter koji se otopio tokom požara zapečatio je drvo i omogućio njegovo očuvanje oko 2.600 godina. Zbog velikog broja godišnjih prstenova, uzorci nude mogućnost preciznijeg datovanja (dendrokronologija i kalibracija radiokarbona), potencijalno do oko deset godina. Nalaz je emotivno i istorijski značajan, posebno pred Tiša Be'av.
Par dana pred Tiša Be'av: U Gradu Davidu Otkrivene Ugljenisane Grede Iz Razaranja Prvog Hrama

Masivne, ugljenisane drvene grede koje potiču iz razaranja Prvog hrama otkrivene su tokom iskopavanja u Nacionalnom parku Zidovi Jerusalima, u arheološkom kompleksu Grad David, saopštila je Izraelska uprava za antikvitete (IAA) u saradnji sa Univerzitetom u Tel Avivu.
Prvi hram, koji je prema biblijskoj tradiciji podigao kralj Solomon, bio je razoren 586. godine p.n.e. kada je Jerusalim osvojio Nabukodonosor II, vladar Novobabilonskog carstva. Arheolozi su grede pronašli unutar zgrade koja se srušila u požaru i ostala zaklonjena ispod otpale konstrukcije.
Efrat Bocher, direktorica iskopavanja u IAA: Grede su verovatno služile kao krov unutrašnjeg dvorišta građevine iz perioda Prvog hrama. Osećaj je kao da posmatrate sam trenutak razaranja.
Prema istraživačima, grede su sačuvane zahvaljujući malteru koji se otopio na zidovima tokom požara i zatim se stvrdnuo preko drvene konstrukcije, praktično je zapečativši i štiteći od dalje razgradnje više od 2.600 godina.
Dr Johanna Regev (IAA), koja proučava grede: U Izraelu je retkost naći drvo sa velikim brojem godišnjih prstenova. Ove debele grede s mnogo prstenova pružaju izuzetan istraživački potencijal; više prstenova omogućava veću preciznost pri datovanju.
Stručnjaci navode da takvi uzorci omogućavaju primenu dendrokronologije i bolje kalibracije radiokarbonskih analiza, što može suziti vremenski raspon datovanja sa stotina godina na decenije — u pojedinim slučajevima čak i na oko deset godina.
Dr Yiftah Shalev (IAA) i prof. Yuval Gadot (Univerzitet u Tel Avivu): Izgleda da su neki od povratnika u grad namerno ostavljali ruševine na mestu kao svedočanstvo razaranja — primer tzv. pejzaža sećanja koji ima cilj da sačuva kolektivno pamćenje.
Otkriće je dobilo i emotivni odjek pred Tiša Be'av, dan žalosti u jevrejskoj tradiciji koji podseća na razaranja hrama. Ministar za kulturu i nasleđe Amichai Eliyahu izjavio je da su pronađene grede snažan podsetnik na prisustvo jevrejskog naroda u Jerusalimu pre oko 2.600 godina i važnost čuvanja kulturnog nasleđa.
Nalaz ne samo da potvrđuje istorijske izvore već i otvara nove mogućnosti za proučavanje građevinske prakse, šuma iz kojih je poticalo drvo i preciznije kronologije događaja iz tog burnog perioda Jerusalima.
Pomozite nam da budemo bolji.




























