Sažetak: Dronovi su u Head of Bightu snimili 15 majki južnih pravih kitova koje se odmaraju na leđima dok mladunci ostaju pored njih. Studija objavljena u Mammalian Biology sugeriše da majke koriste taj položaj da ograniče sisanje i sačuvaju energiju tokom tro-mesečne sezone dojenja, kada mogu izgubiti i do 25% telesne mase. Alternativna teorija povezuje ponašanje sa termoregulacijom, a istraživači pozivaju na očuvanje zona bez plovila tokom sezone rađanja.
Zašto majke južnih pravih kitova plivaju na leđima? Naučnici objašnjavaju neobično ponašanje

U Head of Bightu (Južna Australija) dronovi su zabeležili neobičan prizor: ženke južnog pravog kita koje mirno plutaju na leđima sa podignutim prsima perajama dok im se pored njih zadržavaju novorođena mladunčad. Istraživači su u novoj studiji u časopisu Mammalian Biology dokumentovali 15 takvih slučajeva i ponudili objašnjenje za ovo retko ponašanje.
Šta su istraživači primetili?
Renae Van Noort i saradnici pregledali su oko 75 časova snimaka i utvrdili da su se ovako ponašale skoro isključivo dojeće majke (osim jedne jako gravidne ženke). Majke se nekoliko minuta zadržavaju na leđima, zatim polako rotiraju tako da im je respiratorni otvor (blowhole) okrenut naviše, udahnu, pa se opet naopačke vrate u položaj. Nakon što se majka konačno okrene na „pravi“ način, mladunče sisanje nastavlja — majčino mleko je veoma kalorično i gusto, opisano i kao „gusto kao pasta za zube”.
Koja su objašnjenja?
Kontrola hranjenja i očuvanje energije. Glavna hipoteza autora je da majke koriste ovaj položaj da ograniče pristup mliječnim otvorima i tako kontrolišu koliko često i koliko dugo mladunče sisa. To im omogućava da štede energiju tokom tro-mesečne sezone razmnožavanja, kada majke ne jedu i mogu izgubiti i do 25% telesne težine.
„Kada je naopačke, njeni mlečni otvori su iznad vode ili malo teže dostupni telencetu. To može biti način da majka kaže: 'daj mi minut',“ kaže Van Noort.
U brojkama: ženke mogu dostići i oko 175.000 pounds (~79.400 kg), pa za period dojenja izgube i do ~43.000 pounds (~19.500 kg) — što ilustruje ogroman energetski trošak dojenja kod ove vrste.
Alternativna hipoteza — termoregulacija. Druga mogućnost je da majke izlažu trbuh i peraje kako bi brže otpuštale toplotu, jer južni pravi kitovi nemaju leđnu peraju koja pomaže termoregulaciji. Ipak, neki stručnjaci, poput Petera Corkerona, ukazuju da kitovi imaju i druge mehanizme za odvođenje toplote (npr. fine kapilare u krovu usta) i da ova hipoteza još nije dokazana.
Zašto je ovo važno za zaštitu?
Autori ističu da bi ovakvi „zamišljeni“ položaji mogli učiniti majku ranjivijom na sudare sa plovilima, jer manevri da se skloni mogu biti otežani. U Head of Bightu su tokom sezone rađanja brodovi zabranjeni, što istraživači smatraju snažnim argumentom za uvođenje sličnih zona bez plovila i na drugim važnim staništima južnih pravih kitova.
Zaključak
Posmatrana pojava — odmaranje na leđima — verovatno je adaptivno ponašanje povezano sa upravljanjem energetskim zalihama tokom zahtevne sezone dojenja. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo da li se isto ponašanje javlja i kod drugih populacija južnih pravih kitova i koja je njegova tačna uloga u biološkom i konzervacijskom kontekstu.
Pomozite nam da budemo bolji.


























