Ukratko: Viralni video koji 16. avgusta 2026. prikazuje navodnu "iransku nuklearnu" podmornicu zapravo potiče iz Japana — to je lansiranje dizel-električne podmornice SS516 Raigei 17. oktobra 2023. Obrnuta pretraga i arhivski zapisi na X-u, YouTube-u i zvaničnim nalozima potvrđuju japansko poreklo snimka. NTI navodi da ni Japan ni Iran nemaju nuklearne podmornice, dok su incidenti oko Hormuzkog moreuza doprineli brzoj širenju dezinformacija.
Lažan Video: Podmornica Iz Japana Pogrešno Predstavljena Kao "Iranska Nuklearna"

Šest meseci nakon izbijanja rata na Bliskom Istoku, dok napetosti oko Hormuzkog moreuza rastu, na društvenim mrežama se pojavio video koji tvrdi da Iran prikazuje svoju prvu "nuklearnu" podmornicu. Ta tvrdnja je netačna: snimak zapravo prikazuje lansiranje japanske dizel-električne podmornice SS516 Raigei iz oktobra 2023. godine.
Kako je otkrivena manipulacija
Obrnuta pretraga ključnih frejmova dovela je do dužeg i jasnijeg videa objavljenog 17. oktobra 2023. na platformi X. Japanski natpis uz originalnu objavu navodi da je u pitanju lansiranje podmornice SS516 Raigei. Pri bližem pregledu, na zadnjem delu plovila jasno se vidi japanska zastava.
Dodatno, lokalni mediji (Television Osaka News) postavili su na YouTube snimak lansiranja u pogonima Kawasaki Heavy Industries u Kobeu, a Naval Times je istog datuma objavio izveštaj o tom događaju. Japansko Ministarstvo odbrane i kompanija Kawasaki takođe su objavili informacije o lansiranju na svojim zvaničnim nalozima.
Ključne činjenice
- Video koji se predstavlja kao iranski prikazuje podmornicu SS516 Raigei, lansiranu 17. oktobra 2023. u Japanu.
- Raigei je dizel-električna jurišna podmornica namenjena Japan Maritime Self-Defense Force (JMSDF).
- Prema organizaciji Nuclear Threat Initiative (NTI), ni Japan ni Iran ne raspolažu nuklearno pogonjenim podmornicama.
Širi kontekst
Video se širio u trenutku pojačanih tenzija oko Hormuzkog moreuza. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) izvestila je o 68 incidenata koji su uključivali trgovačke brodove od početka rata, uz najmanje 20 poginulih, 35 ranjenih i jednu nestalu osobu. Takvi konteksti olakšavaju širenje manipulisanih snimaka i dezinformacija.
AFP je pokušao da kontaktira korisnika koji je prvobitno objavio duži snimak na X, ali nije dobio odgovor.
Ovaj slučaj ponovo podsjeća da je važno proveravati izvore i kontekst pre deljenja senzacionalnih tvrdnji, posebno u vremenima geopolitičkih tenzija.
Pomozite nam da budemo bolji.


























