U zrnu krša iz peska Hirošime otkrivena je nova metalna legura sa jedinstvenom kombinacijom elemenata (Fe, Cr, Si, Ni, Mo, Mn, Al) i složenom AlAu4-tip kristalnom strukturom. Legura je verovatno nastala kondenzacijom iz metalnog vapa u vatrenoj lopti eksplozije 6. avgusta 1945. i zamrznuta brzim hlađenjem. Otkriće ukazuje da padavine nuklearnih eksplozija mogu sadržati retke, metastabilne faze materijala.
U Kršu Hirošime Otkrivena Nova Metalna Legura Nastala U Vatrenoj Lopti „Little Boy“

6. avgusta 1945. vatrena lopta iznad Hirošime stvorila je ekstremne temperature i izuzetno brzo hlađenje koje je u pepelu ostavilo retke i neočekivane materijale. U jednom mikroskopskom zrnu prikupljenom iz peska u zalivu Hirošime, tim pod vođstvom geologa Luce Bindija (Univerzitet u Firenci) identifikovao je metalnu leguru čija kombinacija hemije i kristalne strukture do sada nije zabeležena.
Šta su istraživači našli
Naučnici su analizirali 34 uzorka takozvanih hirošimaida — sitnih staklastih sferula koje su nastale kondenzacijom isparenih i rastopljenih materijala u trenutku vazdušnog udara. Jedno zrno, dimenzija ~10 µm, izdvojilo se hemijskim sastavom: pretežno gvožđe (Fe) sa značajnim sadržajem hroma (Cr) i relativno višim sadržajem silicijuma (Si), kao i prisustvom nikla (Ni), molibdena (Mo), mangana (Mn) i aluminijuma (Al).
Neobična kristalna struktura
Umesto uobičajene tela-centrične kubne (BCC) strukture koja je nađena u sličnim metalnim fragmentima, rendgenska difrakcija jedinstvenog kristala pokazala je da atomi u ovom zrnu zauzimaju složenu, visoko uređenu kubičnu strukturu tipa AlAu4, izvedenu iz beta-mangana. Takva kombinacija hemije i uređenja atoma ne odgovara poznatim industrijskim legurama niti ranije dokumentovanim proizvodima eksplozija.
Kako je nastala
Istraživači veruju da je legura kondenzovala iz metalnog vapa unutar nuklearne vatrene lopte i potom se izuzetno brzo ohladila — dovoljno brzo da „zamrzne“ metastabilnu (nestabilnu ali dugotrajnu) atomsku konfiguraciju pre nego što bi se preuredila u stabilniju strukturu koja nastaje pri sporijem hlađenju.
„Vatrena lopta izvodi ogroman broj nekontrolisanih eksperimenata sa materijalima u sekundi — meša, isparava i naglo hladi materijale u kombinacijama koje bismo teško replicirali u laboratoriji,“ kaže Luca Bindi.
Šire implikacije i etička napomena
Otkrivači ističu da ovo otkriće, zajedno sa ranijim pronalascima (npr. novim klatratom iz Trinity-jevog krša), sugeriše kako istorijske nuklearne eksplozije mogu sadržati čitav spektar retkih metastabilnih faza materijala, skrivene u zrncima veličine nekoliko mikrometara. Takav materijal predstavlja potencijalno vrednu „mikroskopsku biblioteku“ nepoznatih strukturnih faza, ali njegovo poreklo podseća da je znanje ovde proizašlo iz ogromne ljudske tragedije.
Izvor: Bindi et al., Science Advances (2026). Rad obuhvata analize pomoću SEM-a, elektronske mikroprobe i rendgenske difrakcije jedinstvenog kristala.
Pomozite nam da budemo bolji.



























