Nigerija je spremna da prihvati pomoć SAD u borbi protiv naoružanih grupa, ali pod uslovom poštovanja svog teritorijalnog integriteta. Predsednik SAD Donald Tramp zapretio je mogućom "brzom" vojnom akcijom i obustavom pomoći zbog tvrdnji o ubijanjima hrišćana, što nigerijska vlast kategorično odbacuje kao jednostranu interpretaciju situacije. Stručnjaci upozoravaju da podaci ne podržavaju tvrdnju o "genocidu" i pozivaju na saradnju i ciljanu podršku, a ne invaziju.
Tramp preti vojnom akcijom u Nigeriji — Abuja prihvata američku pomoć uz uslov teritorijalnog integriteta

Nigerija pozdravlja pomoć SAD, ali traži poštovanje teritorijalnog integriteta
Nigerija je saopštila da bi prihvatila pomoć Sjedinjenih Država u borbi protiv naoružanih grupa pod uslovom da bude poštovan njen teritorijalni integritet, nakon što je predsednik SAD Donald Tramp zapretio mogućom vojnom intervencijom zbog tvrdnji o progonu i ubijanju hrišćana u toj zapadnoafričkoj državi.
Tramp (u objavi na društvenim mrežama): zatražio je od Ministarstva odbrane da se pripremi za moguću „brzu" vojnu akciju u Nigeriji ukoliko ta zemlja ne suzbije "ubijanje hrišćana" i najavio je da bi SAD mogle odmah prekinuti svu pomoć.
Portparol nigerijskog predsedništva, Daniel Bwala, rekao je agenciji Reuters da bi zemlja "pozdravila pomoć SAD sve dok ona priznaje naš teritorijalni integritet" i izrazio nadu da će razgovori na visokom nivou dovesti do zajedničkih, konstruktivnih rešenja u borbi protiv terorizma.
Nigerijski predsednik Bola Tinubu odbacio je optužbe o verskoj netrpeljivosti i istakao da njegova vlada radi na zaštiti versnih sloboda svih građana: "Od 2023. naša administracija vodi otvoren i aktivan dijalog sa hrišćanskim i muslimanskim liderima i nastavlja da rešava bezbednosne izazove koji pogađaju građane svih veroispovesti i regiona."
Konflikt i demografske činjenice
Nigerija, država sa više od 200 miliona stanovnika, geografski je podeljena između pretežno muslimanskog severa i uglavnom hrišćanskog juga. Naoružane grupe, među kojima su i pripadnici Boko Haram i pridružene frakcije, vode sukobe uglavnom u severoistočnom delu zemlje već više od 15 godina.
Analitičari i istraživači upozoravaju da, iako su žrtve među hrišćanima zabeležene, podaci pokazuju da su mnoge žrtve takođe muslimani — napadi ciljaju civilne lokacije bez jasne verske diskriminacije.
Reakcije eksperata
Bulama Bukarti, nigerijski humanitarni pravnik i analitičar sukoba, izjavio je za Al Jazeeru da "ne postoje podaci koji ukazuju na genocid nad hrišćanima" u Nigeriji i upozorio da je takav narativ "opasna krajnje desničarska priča" koja produbljuje podele i može pogoršati bezbednosnu situaciju.
Ebenezer Obadare, viši saradnik za afričke studije pri Council on Foreign Relations, ocenio je da je saradnja sa nigerijskim vlastima potrebna: "Ovo je trenutak kada Nigerija treba pomoć, naročito vojnu podršku — ali pogrešan potez bi bio invazija ili nadjačavanje nigerijske vlasti, što bi bilo kontraproduktivno."
Šta je važno zapamtiti
Dok međunarodne tenzije rastu zbog retorike iz SAD, većina stručnjaka poziva na multilateralnu saradnju, razmenu obaveštajnih podataka i podršku nigerijskoj vojsci i bezbednosnim snagama, umesto unilateralnih vojnih intervencija. Humanitarne i ljudskopravaške organizacije i dalje zahtevaju pojačane napore za zaštitu civila i adresiranje uzroka nasilja.
Izvori: izjave nigerijskog predsedništva, objava američkog predsednika na društvenim mrežama, izjave analitičara za Al Jazeeru i Reuters.
Pomozite nam da budemo bolji.


























