Deset godina nakon proterivanja zbog džihadista, povratnici u severoistočnoj Nigeriji nailaze na napuštene zajednice, nedostatak posla i stalnu pretnju napadima. Vlada je organizovala povratke i zatvorila kampove; gotovo 8.000 ljudi se vratilo, ali mnogi zbog gladi i nesigurnosti ponovo odlaze u Čad. Zvaničnici tvrde da je situacija uglavnom mirna, ali napadi i dalje odnose živote i potiskuju obnovu.
Vraćeni — pa ponovo prognani: bivše izbeglice iz severoistočne Nigerije pred izborom između gladi i nasilja

Deset godina nakon što su bežali od napada džihadista, mnogi koji su se vratili u sela kao što su Doron Baga i Malam Fatori ponovo se suočavaju s nesigurnošću i ekonomskim kolapsom. Vlada Nigerije, uz podršku Čada i UNHCR-a, organizovala je dobrovolne povratke — ali život na mestu porodičnog domа često je gora alternativa nego ostanak u izbeglištvu.
Povratak pod pritiskom
U februaru je, prema sporazumu između Nigerije, Čada i UNHCR-a, gotovo 8.000 izbeglica dobrovoljno vratilo u Nigeriju. Vlada je istakla da zatvara većinu kampova za interno raseljena lica i repatrije, nazivajući kampove prenatrpanim, skupim i neodrživim.
Život na ivici
Međutim, povratnici i dalje nailaze na ruševine svojih ranijih zajednica i nedostatak izvora prihoda. „Ništa nije ostalo u mom rodnom selu“, kaže 46-godišnji Mohammed Abubakar iz Doron Bage. Drugi, poput 40-godišnjeg ribara Abdulhamida Mohammeda, vraćaju se u grad Maiduguri tek da bi shvatili da su delovi Čadskog jezera i dalje pod kontrolom militanata. „Ne možeš tamo da ideš“, rekao je za AFP. „Namerno sam da se vratim u Čad, jer tamo... mogu nastaviti da lovim ribu.“
„Ponekad spavamo gladni.“ — Falmata Mohammed, 35, bivša interno raseljena osoba
Granični gradovi i urušena ekonomija
Malam Fatori i drugi granični gradovi ranije su bili žive tačke trgovine i poljoprivrede. Godine sukoba su međutim izbrisale ekonomsku osnovu: poljoprivrednici nemaju početni kapital, ribari i trgovci često moraju da plaćaju milicijama i džihadistima na improvizovanim punktovima, a vojna aktivnost povremeno zatvara granične prelaze.
Napadi se još dešavaju: u maju je napad na selo blizu Doron Bage odneo 17 života, dok je u septembru napad na nedavno naseljeni grad Darul Jamal odnela desetine života.
Zašto ljudi ponovo odlaze u Čad
Mnogi povratnici brzo potroše malu pomoć koju su dobili i ne nađu posao. Kao što je rekao 55-godišnji Mala Abdallah, koji se ponovo preselio u Čad: „Novac se brzo potrošio. Nije bilo posla. Nije bilo jezera. Nije bilo načina da se preživi. U Čadu, bar mogu da jedem.“
Zvanična politika i realnost na terenu
Guverner Bornoa, Babagana Zulum, upozorio je ove godine da bezbednosne snage ponekad „gube teren“ pred džihadistima, ali je ostao pri politici zatvaranja kampova. Njegov portparol Dauda Iliya izjavio je da je država Borno „uglavnom mirna“ i da je pod njegovom upravom preseljeno više od milion ljudi. Ipak, opasnosti i ekonomske poteškoće i dalje prisiljavaju mnoge da ponovo potraže utočište u Čadu.
Zaključak
Povratak kući za hiljade ljudi u severoistočnoj Nigeriji nije bio jednostavan povratak u normalan život. Suočeni s hrđavom infrastrukturom, nedostatkom posla i stalnom pretnjom nasilja, mnogi bivši izbeglice ponovo su primorani da biraju između nesigurne egzistencije kod kuće i teškog, ali bar stabilnijeg života u izbeglištvu u susednim državama.
Pomozite nam da budemo bolji.
























