Islamističke stranke u Bangladešu održale su skup u Dhaki tražeći da "Julski nacionalni pakt", nastao posle ustanka u julu 2024., postane pravno obavezujući pre opštih izbora. Pakt predlaže jačanje kontrole i ravnoteže vlasti, jaču ulogu predsednika i ograničenja mandata. Jamaat-e-Islami i saveznici poručili su da izbora neće biti bez referenduma, dok sudski postupci protiv bivše premijerke Hasine dodatno komplikuju političku situaciju.
Islamističke stranke u Bangladešu zahtevaju referendum da „Julski nacionalni pakt“ postane pravno obavezujući pre izbora

Islamisti zahtevaju pravno obavezujući "Julski nacionalni pakt" pre opštih izbora
U Dhaki su u utorak hiljade pristalica islamističke partije Jamaat-e-Islami i sedam savezničkih stranaka demonstrirale zahtevajući od privremene vlade da ozakoni "Julski nacionalni pakt" — dokument nastao posle narodnog ustanka u julu 2024. koji je doveo do svrgavanja bivše premijerke Šeik Hasine.
Demonstranti tvrde da bez pravno obavezujućeg okvira za političke reforme nije moguće organizovati legitimne opšte izbore, koji se očekuju početkom 2026. godine. Među zahtevima je i da budući izbori budu sprovedeni po sistemu proporcionalne reprezentacije.
"Julski nacionalni pakt" trenutno nije ugrađen u Ustav i, kako ističu učesnici protesta, neophodan je referendum da bi postao pravno obavezujući. U Bangladešu, parlament ima isključivu nadležnost za izmene Ustava u zemlji od oko 170 miliona stanovnika.
Šta predlaže pakt?
Privremena vlada na čelu sa dobitnikom Nobelove nagrade za mir, Muhammadom Yunusom, predložila je paket reformi koji uključuje:
- jačanje mehanizama kontrole i ravnoteže vlasti, uključujući jaču ulogu predsednika kako bi se ublažila prekomerna moć premijera;
- ograničenja broja mandata za zakonodavce;
- mere protiv sukoba interesa, pranja novca i korupcije.
Bangladeška nacionalistička partija (BNP), na čelu sa bivšom premijerkom Khaledom Zijom, potpisala je pakt 17. oktobra zajedno sa još 24 registrovane partije (od ukupno 52 registrovane partije u zemlji). Partija Awami League, koju vodi Hasina, zabranjena je od strane Yunusove vlade, a sama Hasina suočava se sa krivičnim procesima i nalazi se u egzilu u Indiji.
Partija Jamaat-e-Islami, koja ima kontroverznu i mračnu istoriju vezanu za rat za nezavisnost Bangladeša, takođe je potpisala pakt i nastoji da proširi svoj politički uticaj u odsustvu Awami League.
Na skupu su učesnici poručili da izbora neće biti dok se ne sprovede referendum i dok pakt ne postane pravno obavezujući.
Pored toga, posebno tribunalo za zločine protiv čovečnosti trebalo bi uskoro da objavi datum izricanja presude protiv Hasine. Ona je postupak opisala kao "kangaroo sud". Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava upozorile su na kršenja političkih i građanskih prava od strane privremene vlasti, posebno u odnosu na pristalice Hasine.
Sin bivše premijerke izjavio je za Associated Press da samo inkluzivni izbori mogu doneti stabilnost zemlji koja je trenutno na prekretnici pod vođstvom Yunusa.
Napomena: situacija je fluidna i zaslužuje praćenje — zahtevi za referendum i promene izbornog sistema mogu imati dugoročan uticaj na demokratiju i bezbednosnu politiku u Bangladešu.
Pomozite nam da budemo bolji.




























