Svet Vesti
Sukobi

Mogu li pregovori Pakistan–Avganistan preživeti napade u Islamabadu i Delhiju?

Mogu li pregovori Pakistan–Avganistan preživeti napade u Islamabadu i Delhiju?

Napadi u Islamabadu i Delhiju ozbiljno ugrožavaju mirovne pregovore između Pakistana i Avganistana. Islamabad optužuje Kabul za pružanje utočišta TTP-u, BLA-i i ISKP-u, što Avganistanci odbacuju. Analitičari procenjuju da je potpuni konvencionalni rat malo verovatan, ali rizik od ciljanih vojnim akcija i regionalne preraspodele snaga ostaje. Posrednički napori Turske i Katara i dalje su ključni za deeskalaciju.

Mogu li pregovori Pakistan–Avganistan preživeti napade u Islamabadu i Delhiju?

Islamabad, Pakistan – Samoubilački napad na ulazu u Okružni sud u Islamabadu, koji se dogodio manje od dva sata pre reakcije ministra odbrane Khawaje Asifa, ozbiljno je ugrozio već krhke mirovne pregovore između Pakistana i Avganistana. Asif je napad nazvao „pozivom na buđenje” i poručio da je Pakistan spreman da odgovori na pretnje koje, kako tvrdi, dolaze iz Kabula.

Šta se dogodilo i kakve su optužbe

Posle nedelju dana žestokih sukoba na granici u oktobru, Pakistan i Avganistan su u Dohi potpisali sporazum o prekidu vatre. Ipak, pokušaji da se dogovor pretvori u trajni mir – kroz razgovore u Istanbulu – nisu dali očekivane rezultate. Dolazak turske delegacije u Pakistan krajem nedelje ima za cilj da oživi pregovore, ali jučerašnji bombaški napad dodatno je povećao napetost.

„Vladari Kabula mogu zaustaviti terorizam u Pakistanu, ali dovođenje borbi do Islamabada je poruka iz Kabula, na koju Pakistan ima snagu da odgovori,” napisao je Asif na mreži X.

Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište Tehreek-e-Taliban Pakistan (TTP), Balochistan Liberation Army (BLA) i lokalnom ogranku Islamske države (ISKP). Avganistanski talibani te optužbe odbacuju i u javnim saopštenjima osudili su napad u Islamabadu, ali međusobno poverenje ostaje slabo.

Bezbednosna slika i regionalne implikacije

U poslednje dve godine nasilje u Pakistanu se pojačalo, naročito u provincijama Khyber Pakhtunkhwa i Balochistan. Prema dostupnim podacima, više od 2.500 ljudi je ubijeno u oružanim napadima tokom 2024. godine, a 2025. je na putu da premaši taj broj. Pored napada u glavnom gradu, velika vojna operacija u Wani (Južni Waziristan) ovih dana sprečila je potencijalno razorni incident i omogućila oslobađanje više stotina ljudi iz škola i javnih ustanova.

Istovremeno, u regionu je zabeležen i drugi krvavi napad: automobil-bomba u Nju Delhiju ubila je najmanje 13 osoba. Indijske vlasti za sada nisu javno optužile nijednu grupu ili državu, dok Pakistan i dalje upire prstom u Indiju i optužuje je za podršku oružanim formacijama usmerenim protiv Islamabad.

Da li je eskalacija u klasičan rat verovatna?

Analitičari ocenjuju da je mogućnost pune konvencionalne vojne intervencije između Pakistana i Avganistana i dalje mala, mada opasnost od ciljanim vojnim operacija – uključujući povremene vazdušne udare unutar Avganistana – nije isključena. Fahad Nabeel iz think-tanka Geopolitical Insights upozorava da otvoreni rat može narušiti međunarodni imidž Pakistana i njegove diplomatske koristi.

Iftikhar Firdous, sigurnosni analitičar i suosnivač portala Khorasan Diary, smatra da dolazak turske delegacije i javna osuda napada od strane talibana ukazuju na postojanje interesa za deeskalaciju. Međutim, on takođe upozorava da Avganistan ponovo može postati poprište „globalnih igara moći” ukoliko diplomatski kanali zakažu.

Zaključak

Napadi u Islamabadu i Nju Delhiju pogoršavaju već složenu bezbednosnu situaciju u regionu i predstavljaju ozbiljan test poverenja između Islamabada i Kabula. Iako su rizici od punog konvencionalnog rata ograničeni, šanse za dalje vojne akcije i političke realignacije ostaju realne. Diplomatija — uz posredovanje Turske, Katara i drugih međunarodnih aktera — i dalje je najverovatniji put za smanjenje tenzija i očuvanje ranije postignutog prekida vatre.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno