Ukrajinski dronovi pogodili su Kronštat i naftne objekte kod Sankt Peterburga. Korveta Boikiy zapaljena je u suvom doku, dok su naftni terminali pretrpeli eksplozije i požare. Napadi su izvedeni nekoliko sati pre početka SPIEF-a i pokazuju kapacitet Kijeva za dalekometne udare — ciljevi su udaljeni oko 680 milja (≈1.090 km) od ukrajinske granice.
Ukrajinski dronovi pogodili Kronštat: korveta Boikiy zapaljena u suvom doku, udari i na naftne terminale

Noćni napad ukrajinskih napadačkih dronova pogodio je prestižnu rusku mornaričku bazu u Kronštatu, kod Sankt Peterburga. Među oštećenim jedinicama je korveta klase Steregushchiy Boikiy, koja je, prema ukrajinskim izvorima, zapaljena dok je bila u suvom doku Veleshchynskyi radi planiranog održavanja.
Šta se dogodilo
Ukrajinska 414. odvojena brigada za bespilotne napade objavila je snimke napada na mreži X, na kojima se vidi kako više dronova napada ciljeve u Kronštatu iz različitih uglova. Prema izjavama, dronovi koji su pogodili Boikiy potiču iz 1. Odvojenog centra ukrajinskih snaga za bespilotne sisteme. Dostupni snimci iz potrazišta ukazuju da je bio uključen prenos video-slike uživo — što može da znači učešće lokalnog operatera ili korišćenje satkom veze.
Ciljevi i šteta
Pored korvete Boikiy, u udarima su pogođeni i veliki naftni terminali u Sankt Peterburgu, kao i druga infrastruktura koju su ukrajinski izvori naveli, uključujući fabriku u Tambovskoj oblasti. Na pojedinim snimcima jasno se vidi crni dim nad Kronštatom i eksplozije iz skladišta nafte; ruske vlasti su potvrdile napade i naveli da su pogođeni Kirovski i Krasnoselski okrug.
Tehnički aspekti napada
Navodi o dostupnim snimcima iz potrazišta sugerišu kombinaciju dugog dometa i složenog komandno-kontrolnog lanca: korišćenje satelitskih veza ili lokalnih operatora za vođenje i prenos slike. Ciljevi su udaljeni oko 680 milja (približno 1.090 km) od najbliže ukrajinske granice, što ukazuje na rastuće sposobnosti dalekometnih bespilotnih sistema Kijeva.
Zašto je udar važan
Napad ima višestruku simboličku i stratešku važnost: izvršen je samo nekoliko sati pre početka St. Petersburg International Economic Foruma (SPIEF), narušavajući pozadinu događaja i predstavljajući diplomatski udar za Kremlj. Takođe, napad pokazuje da baltičke baze, pa i mornarička logistika i takozvana "sena" flota koja prati tanker-kolonije, više nisu bezbedne čak i dok su u lukama.
Kontekst i reakcije
Ukrajinski zvaničnici, uključujući predsednika Volodimira Zelenskog, istakli su da je operacija deo šire kampanje dalekometnih udarnih aktivnosti usmerenih na ključnu infrastrukturu i logistiku koja podržava izvoz nafte pod sankcijama. Ruska strana potvrdila je incidente, dok su medijski izveštaji i snimci kružili društvenim mrežama, prikazujući dronove tipa FP-1/FP-2 iznad Finskog zaliva i grada.
Kratki pregled opreme
Korvete klase Steregushchiy spadaju među modernije ruske površinske brodove (deplasman ~1.800 t, dužina ~343 stope) i nose protivbrodske rakete Uran, VLS Redut za protivvazdušnu odbranu i paketne cevi Paket-NK za ASW/antitorpedne zadatke. Njihova osetljivost u lukama podvlači ranjivost i logističkih kapaciteta flote.
Zaključak
Bilo da je materijalna šteta ograničena ili znatna, strateška poruka je jasna: udaljene ruske pomorske baze i energetski objekti su pod udarom. Incident dodatno potvrđuje tendenciju porasta ukrajinskih dalekometnih sposobnosti i mogućnost da se sukob premesti dalje od klasičnih frontova.
Kontakt za autora: thomas@thewarzone.com
Pomozite nam da budemo bolji.
































