Predstavnički dom sprema glasanje o zakonu koji bi naterao Ministarstvo pravde da objavi sve dosijee o Džefriju Epštajnu. Peticija za razrešenje je dobila 218 potpisa, omogućivši iznošenje predloga na glasanje. Zakon zabranjuje cenzuru iz razloga "sramote" ili "političke osetljivosti", ali sudbina predloga u Senatu i mogući Trampov veto ostaju neizvesni. Više preživelih planira javne nastupe ispred Kapitola kako bi povećale pritisak za objavljivanje dokumentacije.
Predstavnički dom kreće u obelodanjivanje Epštajnovih dosijea — Trampova objava nije zaustavila glasanje

VAŠINGTON (AP) — Predstavnički dom priprema se za glasanje o zakonu koji bi naterao Ministarstvo pravde SAD da objavi dosijee vezane za pokojnog finansijera Džefrija Epštajna, korak pokrenut nakon novih otkrića u Epštajnovim imejlovima i usled pritiska preživelih i zakonodavaca.
Zašto je glasanje sada aktuelno
Inicijativa je pokrenuta peticijom za razrešenje (discharge petition) koju su u julu podneli poslanici Ro Kana (D‑Kalif.) i Tomas Mesi (R‑Kentaki). Peticiju su podržali svi demokrati u Predstavničkom domu i četiri republikanca — Mesi, Loren Boebert, Marđori Tejlor Grin i Nensi Mejs.
Minutima nakon što je demokratkinja Adelita Grijalva (Ariz.) položila zakletvu, potpisala je peticiju, čime je broj potpisa dostigao neophodnih 218, omogućivši da zakon bude izveden na glasanje. Predsednik Doma Majk Džonson izjavio je da će ubrzati proceduru.
Šta predviđa zakon
Zakon, poznat kao Epstein Files Transparency Act, zahteva od Ministarstva pravde da objavi sve spise i komunikacije vezane za istragu Epštajna, uključujući informacije o istragama o njegovoj smrti u saveznom pritvoru. Tekst predloga omogućava cenzurisanje (redaction) podataka koji se tiču identiteta žrtava ili tekućih istraga, ali izričito zabranjuje brisanje informacija iz razloga "sramote, štete ugledu ili političke osetljivosti", uključujući podatke koji se odnose na vladine zvaničnike, javne ličnosti ili strane dostojanstvenike.
Politički kontekst i reakcije
Pritisak za većom transparentnošću pojačao se nakon što su iz objavljenih imejlova proizašle tvrdnje da je Donald Tramp proveo vreme u Epštajnovom domu i da je znao za devojke koje su bile predmet trgovine ljudima. Tramp je na društvenim mrežama kratko poručio da mu nije stalo do tog pitanja i poručio republikancima da se vrate na prioritetne teme.
Predsednik Doma Majk Džonson pokušao je da opravda zadržavanje mere navodeći brigu da postojeća formulacija ne štiti dovoljno žrtve, dok republikanski Odbor za nadzor takođe vodi paralelnu istragu i objavio je veliki deo Epštajnovih imejlova.
Sledeći koraci i neizvesnost
Očekuje se da će zakon lako proći u Predstavničkom domu, ali njegova sudbina u Senatu je neizvesna. Lider većine u Senatu Džon Tun nije precizirao da li će gornji dom razmatrati predlog ukoliko prođe u Domu, napominjući pri tom da je Ministarstvo pravde već objavilo veliki broj dokumenata i da treba zaštititi prava žrtava.
Ako zakon stigne na predsednikov sto, Tramp može uložiti veto; međutim, to bi ga izložilo snažnom političkom pritisku. Veto bi mogao biti poništen dvotrećinskom većinom u oba doma Kongresa, što je retko.
Preživele i javni pritisak
Više preživelih žrtava Epštajnovog zlostavljanja, zajedno sa zakonodavcima, planira da govori ispred Kapitola u znak pritiska da se dosijei objave. Zagovornici transparentnosti tvrde da dosijei mogu otkriti druge umešane ili saučesne osobe.
Šta očekivati dalje: glasanje u Predstavničkom domu u narednim danima, mogući politički obračuni u Senatu i odluka predsednika — sve to će odrediti koliko će informacija biti javno dostupno o jednom od najvećih skandala poslednjih godina.
Pomozite nam da budemo bolji.


































