ESA je analizom snimaka ExoMars Trace Gas Orbiter-a smanjila nesigurnost u putanji međuzvezdanog kometa 3I/ATLAS za faktor deset. Kometa je preletela pored Marsa 3. oktobra na oko 30 miliona km, a perihelijum je imala 29. oktobra. Podaci sa Marsa omogućili su prvi unos posmatranja planetarnog orbitera u bazu IAU-ovog Minor Planet Center-a. 3I/ATLAS će biti najbliži Zemlji 19. decembra (~270 miliona km).
Snimci s Marsa suzili putanju međuzvezdanog kometa 3I/ATLAS desetostruko — naučnike iznenadilo poboljšanje

Evropska svemirska agencija (ESA) izvestila je da su podaci prikupljeni tokom bliskog preleta komete 3I/ATLAS pored Marsa omogućili značajno tačnije određivanje njene putanje — smanjenje nesigurnosti za faktor deset.
Šta se desilo
Međuzvezdani objekat 3I/ATLAS, treći takav dosad zabeležen, prvi put je uočen početkom jula dok je jurio ka Suncu brzinom većom od 130.000 milja na sat (oko 210.000 km/h). Pretpostavlja se da je objekat izbačen iz neke zvezde u spoljnim delovima Mlečnog puta pre milijardama godina.
Pre perihelija — najbliže tačke Suncu — 29. oktobra, kometa je 3. oktobra imala relativno blizak prelet pored Marsa na udaljenosti od oko 30 miliona kilometara (18,6 miliona milja). Tokom preleta, ESA-in orbitalni brod ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO) snimio je detaljne fotografije pomoću kamere CaSSIS, koje su zatim analizirane da bi se preciznije odredila putanja objekta.
Zašto je ovo važno
Podaci sa Marsa dali su novi, drugačiji ugao posmatranja u odnosu na dosadašnja posmatranja sa Zemlje i iz njenih orbita, što je omogućilo efikasniju „trijangulaciju“ položaja komete. ESA ističe da je rezultat — desetostruko smanjenje nesigurnosti — bio znatno bolji nego što se očekivalo.
„Poboljšana putanja omogućava astronomima da sa više sigurnosti usmere svoja sredstva i sprovedu detaljnija naučna merenja trećeg međuzvezdanog objekta ikada detektovanog,“ navode iz ESA.
Analiza je bila tehnički zahtevna: CaSSIS je projektovan za snimanje površine Marsa, a ne brzih objekata u međuplanetarnom prostoru, pa je trebalo pažljivo korigovati podatke o položaju i kretanju orbitera tokom snimanja. Zbog toga je ovo prvi put da su posmatranja sa planetarnog orbitera prihvaćena u bazi podataka Minor Planet Center Međunarodne astronomske unije (IAU).
Šta sledeće očekujemo
ESA planira da primeni slične tehnike i na druge svoje misije: JUICE (Jupiter Icy Moons Explorer) trebalo bi da zabeleži 3I/ATLAS kasnije ovog meseca, a ranije su razmatrani i mogućnosti da letelice Hera i Europa Clipper eventualno prođu kroz rep komete dok se udaljava od Sunca.
Takođe, američki Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) snimio je veoma oštre kadrove komete koji bi mogli otkriti dodatne detalje, ali ti kadrovi još nisu javno objavljeni zbog privremenih zastoja u objavljivanju podataka u nekim institucijama. Izveštaji sugerišu da bi objava mogla uslediti uskoro.
Zanimljivosti o 3I/ATLAS
- Objekt je klasifikovan kao međuzvezdana kometa i pokazao je neobične karakteristike, poput veoma zračenog (irradiovanog) površinskog sloja i prisustva anti-repa.
- Tokom približavanja Suncu zabeleženi su neočekivano posvetljenje, privremena promena boje i kratko nestajanje repa.
- Spekulacije o vanzemaljskom poreklu pojavile su se na internetu, ali većina astronoma smatra te teorije veoma malo verovatnim.
3I/ATLAS će biti najbliži Zemlji 19. decembra, kada će se naći na udaljenosti od oko 270 miliona kilometara (168 miliona milja). Nakon toga nastavlja jednoobrazno napuštanje Sunčevog sistema i uskoro će postati sve slabije vidljiv.
Zaključak: Snimci sa Marsa doneli su značajan napredak u praćenju i proučavanju retkog međuzvezdanog gosta — poboljšanje koje može omogućiti preciznija posmatranja i dublje razumevanje porekla i svojstava 3I/ATLAS-a.
Pomozite nam da budemo bolji.






















