NASA je objavila nove snimke međuzvezdanog kometa 3I/ATLAS, koji se kreće brzinom do 153.000 milja na sat (~246.000 km/h). Posmatranja pokazuju da je koma bogata CO2, uz prisustvo vode i leda, što je neobično u odnosu na komete iz našeg sistema. Komet je u hiperboličnoj putanji i biće najbliži Zemlji 19. decembra; svi podaci biće javno objavljeni i dalje obrađeni u naučnim studijama.
Nove snimke međuzvezdanog kometa 3I/ATLAS otkrivaju neobičan, CO2‑bogati „posetilac”

NASA je objavila nove bliske snimke međuzvezdanog kometa 3I/ATLAS, objekta koji se kreće brzinom do 153.000 milja na sat (~246.000 km/h) i najverovatnije je stariji od našeg Sunčevog sistema. Komet je do sada treći potvrđeni međuzvezdani objekat, a njegovi najnoviji zapisi dodatno su zaintrigirali naučnike zbog neuobičajenog sastava kome.
Nova posmatranja i instrumenti
Tokom prolaza pored Marsa početkom oktobra, snimke su zabeležili HiRISE instrument na Mars Reconnaissance Orbiteru i instrumenti na MAVEN orbiteru, pri približnim rastojanjima od 18,6 i 35 miliona milja. Dodatnu sliku objavili su Solar and Heliospheric Observatory (SOHO) i ranija posmatranja Hubble i James Webb svemirskih teleskopa, koja su doprinela proceni veličine i sastava kome.
Šta pokazuju podaci
Analize pokazuju da je koma kometa pretežno sastavljena od ugljen‑dioksida (CO2), uz prisustvo vode i leda. U preprint studiji istraživači navode da je odnos CO2 prema vodi kod 3I/ATLAS‑a neobično visok — jedan od najvećih zabeleženih kod kometa — što može ukazivati na drugačije uslove nastanka ili izlaganje intenzivnijem zračenju u njegovom matičnom sistemu.
Amit Kshatriya, zamenik administratora NASA‑e: "Ovaj objekat je komet. Izgleda i ponaša se kao komet, i svi dokazi ukazuju na to. Ali on je došao izvan Sunčevog sistema, što ga čini fascinantnim, uzbudljivim i naučno vrlo važnim."
Komet je otkriven 1. jula projektnim sistemom ATLAS (stoga ime 3I/ATLAS — prefiks 3I označava da je treći međuzvezdani objekat poznat astronomima). Procene veličine variraju: podaci Hubble‑a sugerišu dimenzije jezgra između oko 1.400 stopa i 3,5 milje (nešto manje od 0,5 km do oko 5,6 km).
Putanja i dalji koraci
NASA navodi da je komet bio u perihelu 30. oktobra, na oko 130 miliona milja od Sunca, a najbliži Zemlji će biti 19. decembra, na približno 170 miliona milja. Njegova hiperbolična putanja znači da se kreće prebrzo da bi bio gravitaciono vezan za Sunce — jednostavno prolazi kroz naš Sunčev sistem.
Nicky Fox, zamenica direktora Direktorata za naučne misije u NASA‑i: "Potvrdili smo da se ponaša kao komet; nismo videli nikakve tehničke signale koji bi upućivali na nešto drugo. Ali razlike u odnosu na komete iz našeg sistema su upravo ono što je najuzbudljivije za proučavanje."
Spekulacije i transparentnost podataka
Na društvenim mrežama i među pojedinim istraživačima, pre svega Avi Loebom, pojavljivale su se teorije o neobičnom, pa i vanzemaljskom poreklu objekta; Loeb je identifikovao niz „anomalija” koje smatra važnim. Međutim, većina naučnika ističe da trenutno podaci ukazuju na to da 3I/ATLAS funkcioniše kao prirodni komet sa neuobičajenim sastavom.
NASA je najavila da će svi prikupljeni podaci biti javno dostupni i da će rezultati biti objavljeni u recenziranim naučnim časopisima nakon detaljne analize.
Tom Statler, vodeći naučnik za mala tela Sunčevog sistema u NASA‑i: "Previše je rano za konačne prognoze, ali već vidimo nagoveštaj o velikom spektru uslova koji su postojali u različitim delovima galaksije i u drugim solarnim sistemima. Odgovori će doći kasnije."
Ovo saznanje o 3I/ATLAS‑u predstavlja retku priliku da direktno proučimo materijal koji je nastao izvan našeg sistema i da proširimo razumevanje o formiranju kometa i distribuciji hlapivih supstanci u galaksiji.
Pomozite nam da budemo bolji.
























