Sažetak: Izveštaj Save the Children pokazuje da je gotovo 12.000 dece u 2024. godini ubijeno ili povređeno u sukobima, pri čemu oko 70% slučajeva uzrokuju eksplozivi. Gaza je najteže pogođena, sa procenama od oko 20.000 dečjih žrtava od oktobra 2023. i preko 64.000 dece ubijenih ili povređenih prema UN procenama. Izveštaj ističe rast povreda u urbanim zonama, značajan porast amputacija i dugoročne zdravstvene i psihološke posledice za decu.
Eksplozivno oružje: skoro 12.000 dece ubijeno ili povređeno u 2024. — Gaza najteže pogođena

Izveštaj Save the Children upozorava da je gotovo 12.000 dece širom sveta prošle godine ubijeno ili povređeno u sukobima, a da je oko 70% tih slučajeva rezultat upotrebe eksplozivnog oružja. Podaci pokazuju porast od 42% u odnosu na 2020. godinu i najviši zabeleženi broj od početka vođenja evidencije 2006. godine.
Ključni nalazi
Konflikti se sve češće vode u urbanim sredinama, zbog čega eksplozivna oružja pogađaju mesta gde deca žive, uče i igraju se — domove, škole i bolnice. To vodi do većeg broja težih povreda, uključujući amputacije, teške opekotine, kompleksne prelome i oštećenje sluha.
Gaza i druge teže pogođene oblasti
Najteže su pogođena deca u Gazi, gde izveštaj navodi da je od oktobra 2023. do danas stradalo oko 20.000 dece, dok procene UN-a govore o više od 64.000 dece koja su ubijena ili povređena u sukobima s posrednim ili direktnim posledicama bombardovanja. Save the Children takođe upozorava da Gaza sada ima „najveću kohortu dečjih amputiraca u modernoj istoriji“.
Drugi konflikti sa značajnim brojem dečjih žrtava su sukobi u Sudanu, Mjanmaru, Ukrajini i Siriji. U Sudanu je, prema izveštaju, oko 10 miliona dece živelo u krugu od 5 km od aktivnih zona sukoba, a broj dece ranjene eksplozivnim oružjem porastao je sa oko 1.200 u 2023. na 1.739 u 2024. U Ukrajini je broj povređene dece porastao sa 339 na 577, odnosno za oko 70%.
Medicinski i psihološki uticaji
Deca su po građi i razvoju osetljivija na povrede od eksplozija, a njihove telesne osobine i psihosocijalne potrebe čine lečenje i rehabilitaciju složenijim. Paul Reavley, konsultant pedijatrijske hitne medicine i suosnivač Paediatric Blast Injury Partnership, podseća da su „deca znatno ranjivija na eksplozivna oružja nego odrasli.“
„Projektili padaju tamo gde deca spavaju, igraju se i uče – pretvarajući mesta koja bi trebalo da budu najsigurnija, poput domova i škola, u zamke za smrt,“ kaže Narmina Strishenets, viša savetnica za sukobe i humanitarnu politiku.
Anthony Bull iz Centra za studije dečjih povreda od eksplozija na Imperial College London ističe da je lečenje povreda nastalih eksplozijama „daleko od jednostavnog“ i zahteva specijalizovano znanje i dugoročnu podršku kako bi se deci omogućio oporavak i normalan razvoj nakon amputacija ili složenih operacija.
Trajni rizici
Izveštaj upozorava da će posledice upotrebe eksploziva trajati dugo posle aktivnih borbi — kroz preostale eksplozivne ostatke koji nastavljaju da ugrožavaju živote, kao i kroz dugotrajne posledice po mentalno zdravlje i funkcionisanje pogođenih zajednica.
Zaključak: Povećana upotreba eksplozivnog oružja u urbanim zonama dovodi do rekordnog broja dečjih žrtava i ozbiljno ugrožava budućnost hiljada dece, koja zahtevaju hitnu medicinsku, psihološku i društvenu podršku.
Pomozite nam da budemo bolji.




























