Svet Vesti
Nauka

Nemesis: Hipotetički 'pratilac' Sunca koji pokušava da objasni masovna izumiranja

Nemesis: Hipotetički 'pratilac' Sunca koji pokušava da objasni masovna izumiranja

Hipoteza o Nemesisu sugeriše da bi hladan smeđi patuljak na ~95.000 AU mogao periodično uznemiravati Oortov oblak i dovoditi do talasa kometa povezanih sa masovnim izumiranjima na ~26 miliona godina. Moderni infracrveni pregledi (WISE, 2MASS, IRAS) do sada nisu pronašli takav objekat, ali neobične orbite objekata poput Sedne ostavljaju otvorena pitanja. Buduće opservacije trebalo bi da daju definitivniji odgovor.

Teorija o Nemesisu tvrdi da naš Sunčev sistem možda ima dugo traženog, ali neuhvatljivog pratioca — hladan smeđi patuljak udaljen oko 95.000 astronomskih jedinica (AU) — čije bi povremeno približavanje remetilo Oortov oblak i slalo talase kometa ka unutrašnjim delovima sistema, povezujući se sa naizgled periodičnim talasima masovnih izumiranja na Zemlji na svakih otprilike 26 miliona godina.

Šta je Nemesis?

U ovoj hipotezi Nemesis nije zvezda u pravom smislu (nema fuziju vodonika), već smeđi patuljak — objekt premasivan za planetu, a premali da bi održao zvezdanu svetlost. Zbog slabog zagrevanja i malog sjaja, takav objekat bi bio ekstremno težak za detekciju, posebno na velikim udaljenostima.

Kako bi mehanizam funkcionisao?

Predloženi scenario izgleda ovako: Nemesis bi u svojoj orbitnoj putanji povremeno prolazio kroz ili pored spoljnjeg dela Sunčevog sistema, gravitaciono uznemirio Oortov oblak i ispustio talas kometa koji bi povećao verovatnoću velikih udarnih događaja u unutrašnjim delovima sistema, uključujući Zemlju.

Šta kažu posmatranja?

Napredne infracrvene i celo-nebne pretrage, kao što su WISE, 2MASS i IRAS, u velikoj meri su skenirale nebo u potrazi za hladnim, slabosjajnim telima i do sada nisu dale dokaze koji bi podržali postojanje takvog bliskog, masivnog pratioca Sunca. To su visokosenzitivni instrumenti baš dizajnirani da pronađu objekte slabog infracrvenog sjaja u spoljnim delovima sistema.

David Morrison (NASA): "Sunce nije deo binarnog zvezdanog sistema. Nije bilo dokaza koji bi ukazivali na takvog pratioca."

Zašto neki i dalje sumnjaju?

Postoje živahne diskusije u astronomiji zbog nerazjašnjenih pojava među trans-neptunskim objektima. Astronom Mike Brown, otkrivač patuljastog planeta Eris, ukazao je na čudne orbite objekata poput Sedne, koje standardni modeli teško objašnjavaju: "Njena orbita je problematična jer je nije lako smestiti u postojeće scenarije evolucije spoljnjeg Sunčevog sistema." Ti anomalni obrasci podstiču hipoteze o neotkrivenim objektima ili drugačijim dinamičkim procesima.

Zaključak

Iako izostanak direktnih detekcija značajno smanjuje verovatnoću postojanja masivnog smeđeg patuljka na relativno bliskoj udaljenosti, to ne zatvara potpuno pitanje. Observacione "slepe tačke" i ograničenja trenutnih instrumenata znače da neke zone parametara još nisu u potpunosti ispitane. Buduće misije i osetljivije pretrage verovatno će dati konačniji odgovor — da li ćemo pronaći Nemesis ili ga konačno isključiti kao objašnjenje periodičnih izumiranja.

Napomena: Ovaj tekst se oslanja na iznesene tvrdnje i citate stručnjaka; aktuelna naučna konsenzusna ocena naginje protiv prisustva bliskog zvezdanog pratioca Sunca, ali nijedna hipoteza u potpunosti ne isključuje alternativne objašnjenja za neobične orbite u trans-neptunskom prostoru.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno