Pregovori na COP30 u Belému produženi su jer EU i grupa zemalja traže da završni tekst sadrži obavezu faznog prestanka upotrebe fosilnih goriva, dok zemlje u razvoju zahtevaju veće finansijske obaveze i garancije za pravičan prelaz. Nacrt domaćina nije sadržao termin "fosilna goriva" ili "putanju", što je izazvalo blokadu. Dodatni spor oko trgovinskih mera, posebno u vezi sa CBAM-om, komplikuje šanse za konsenzus.
COP30 u zastoju: EU zahteva fazni izlazak iz fosilnih goriva, pregovori u Belému na ivici neuspeha

Pregovori na UN klimatskom samitu COP30 u brazilskom Belému produženi su nakon što su delegacije zapeli oko zahteva Evropske unije za obavezu postupnog ukidanja upotrebe fosilnih goriva. Domaćin je objavio nacrt završnog teksta koji ne pominje „fosilna goriva“ niti „putanju“ koju je javno podržao predsednik Luiz Inacio Lula da Silva, što je dovelo do žestokih rasprava.
Sukob oko fosilnih goriva
EU i grupa od 36 zemalja — koje obuhvataju razvijene države, zemlje u razvoju i male ostrvske države — traže da konačni dokument sadrži jasan plan za postupno ukidanje nafte, uglja i gasa. Francuska ministarka za ekološki prelaz Monique Barbut izjavila je da su pregovori "zasad bez pomaka" i optužila neke naftom i ugljem bogate države da odbijaju formulacije o faznom izlasku iz fosilnih goriva.
Sa druge strane, predstavnici nekih zemalja u razvoju ocenjuju da jednostavna formulacija o „ukidanju fosilnih goriva" može ugroziti energetsku bezbednost i socijalnu pravdu. Arunabha Ghosh, specijalni izaslanik za Južnu Aziju, upozorio je protiv međusobnog optuživanja i naglasio potrebu da se obezbedi pravičan prelaz za radnike i zajednice zavisne od sektora fosilnih goriva:
"Pretpostavljati da jedna strana brine o planeti, a druga ne, zato što nije zadovoljna formulacijom, nanosi ozbiljnu štetu duhu pregovora."
Novac i trgovinska napetost
Jedan od ključnih sporenja odnosi se na finansiranje: zemlje u razvoju zahtevaju značajno veće obaveze od bogatih država za prilagođavanje posledicama klimatskih promena i prelaz na niskougljenični razvoj. Odbijeni nacrt pozivao je na "višestruko povećanje" finansijske podrške i na napore da se do 2030. utrostruče sredstva za adaptaciju u odnosu na 2025. godinu.
Drugo važno pitanje je trgovina. Kina, Indija i saveznici traže da COP30 usvoji odluku protiv trgovinskih "barijera", što je jasna aluzija na Evropski mehanizam za prilagođavanje cena ugljenika na granici (CBAM). Taj instrument cilj je smanjenja uvoznih emisija u EU i odnosi se na proizvode poput čelika, aluminijuma, cementa, đubriva, električne energije i vodonika.
Ambijent na samitu i sledeći koraci
Samit je protekao u napetoj atmosferi: demonstracije domorodačkih grupa i incident sa požarom unutar prostora za pregovore dodatno su zakomplikovali tok. Šef COP30, brazilski diplomata Andre Correa do Lago, upozorio je da neuspeh da se postigne konsenzus može izazvati razočaranje i pojačati sumnje u međunarodnu saradnju.
Da bi konačan dokument prošao, neophodan je konsenzus skoro 200 država, a mogućnost da samit završi bez sporazuma ostaje realna ukoliko se ne pronađe kompromis koji povezuje ambicije klimatske politike sa garancijama za energetsku sigurnost i finansijsku podršku zemljama u razvoju.
Ključne tačke:
- EU insistira na jasnoj obavezi postupnog ukidanja fosilnih goriva.
- Zemlje u razvoju traže znatno veće finansijske obaveze i garancije pravičnog prelaza.
- Trgovinska tenzija oko CBAM dodatno komplikuje dogovor.
- Konsenzus skoro 200 država ostaje uslov za konačni sporazum; ishod na kraju samita i dalje neizvestan.
Pomozite nam da budemo bolji.






















