Sažetak: Američko-ruski nacrt od 28 tačaka predat je Ukrajini uz rok i implicitnu pretnju da bi odbijanje moglo dovesti do gubitka američke podrške. Posledice uključuju ugroženu protivvazdušnu odbranu, prekid obaveštajne saradnje i rizik po finansijsku stabilnost. Plan sadrži kontroverzne odredbe o zamrznutim ruskim sredstvima i neprecizne sigurnosne garancije, zbog čega su evropski saveznici izrazili zabrinutost.
Trampov ultimatum Zelenskom i Evropi: Prihvatite plan od 28 tačaka — ili ostajete sami

Američko-ruski nacrt od 28 tačaka koji su emisari SAD i Rusije predali Kijevu dolazi sa jasnim rokom i implicitnom pretnjom: prihvatite ili rizikujete gubitak američke podrške. Predsednik SAD rekao je da će Zelenski "morati da voli" ovaj plan i postavio rok do četvrtka za odgovor.
Stark izbor za Ukrajinu
U svom obraćanju, Volodimir Zelenski je naglasio da predloženi sporazum postavlja Ukrajinu pred težak izbor — udaljavanje od SAD ili popuštanje ruskim zahtevima, od kojih su mnogi sadržani u 28 tačaka. Odbijanje bi moglo imati neposredne i duboke posledice po snabdevanje oružjem, pristup obaveštajnim podacima i političku podršku.
Vojne posledice
Gubitak američke pomoći naročito bi pogodio protivvazdušnu odbranu Ukrajine, uključujući baterije i rakete Patriot. Iako su Patriotski sistemi retki, njihovo odsustvo bi ostavilo ukrajinske sisteme — Patriot, NASAMS i IRIS-T — s ograničenim podacima bez američkog obaveštajnog oslonca. Ukrajina je imala i ograničene zalihe ATACMS raketa, čija bi dostupnost takođe mogla biti narušena.
Evropska uloga i domaća proizvodnja
Rat se promenio: dronovi i rakete igraju sve veći značaj, pa je gubitak američkog oružja manje udaran nego na početku sukoba. Takođe, evropski doprinos je porastao — od početka rata do juna 2025. Evropa je izdvojila najmanje 40 milijardi dolara vojne pomoći, što je za oko 5 milijardi više od SAD. Kijev je razvio i domaću industriju dronova: ukrajinski zvaničnici procenjuju da je oko 90% dronova koje koriste proizvedeno u Ukrajini.
Obaveštajna saradnja
SAD su kraće vremenski prekidale razmenu obaveštajnih podataka sa Ukrajinom, a takva saradnja verovatno uključuje rano upozorenje o lansiranjima i analizu kretanja ruskih snaga — ključne podatke dok ruske trupe napreduju na više frontova. Evropa radi na unapređenju sopstvenih kapaciteta, ali to zahteva godine koordinacije.
Domaći izazovi u Ukrajini
Mnogo većih problema za Ukrajinu su unutrašnje prirode: manjak ljudstva u vojsci (desetine hiljada su napustile službu u prvim mesecima ove godine), podkapacitirane pešadijske jedinice i politička osetljivost oko moguće promene starosne granice za regrutaciju.
Finansijska ranjivost
Bez američke podrške, ugrožena je i solventnost države: prema proceni MMF-a, Ukrajini treba oko 65 milijardi dolara budžetske pomoći u narednoj godini. EU i dalje traži model kako upotrebiti zamrznuta ruska sredstva kao garanciju, a nacrt od 28 tačaka preti da poremeti te delikatne pregovore.
Kontroverzne odredbe nacrta
Nacrt predlaže da se deo zamrznutih ruskih sredstava (navodno 100 milijardi dolara) investiraju u projekte za obnovu Ukrajine, pri čemu bi SAD navodno dobile polovinu profita — što je izuzetno sporno, posebno jer deo sredstava drži Evropa, a Evropa nije strana u ovom sporazumu. Nacrt takođe obećava "pouzdane sigurnosne garancije" bez konkretnih mehanizama i ne predviđa jasno sprovođenje kroz zakonodavstvo ili sankcije.
Formulacije poput očekivanja da "Rusija neće napadati susedne zemlje" ne daju Kijevu sigurnost bez pravno obavezujućih garancija i podrške Kongresa SAD.
Evropski odgovor i geopolitičke implikacije
Evropski lideri, zajedno sa Japanom i Kanadom, izrazili su rezervisan stav i zatražili dodatne izmene, posebno zbog mogućih ograničenja ukrajinskih oružanih snaga. Za Kremlj, podela Evrope i SAD bila bi geopolitički dobitak — istorijski primeri pokazuju da velike sile često sklapaju dogovore preko leđa manjih država, sa teškim posledicama.
Zaključak
Za Kijev je odluka kompleksna: prihvatanje može doneti kratkoročni nastavak pomoći ali i ustupke koji ugrožavaju suverenitet; odbijanje nosi rizik da SAD smanje angažman, ostavljajući Evropu da nosi veći teret. Bez jasnih, zakonski obavezujućih garancija i mehanizama sprovođenja, nacrt od 28 tačaka ostaje rizičan kompromis sa dalekosežnim posledicama za bezbednost Evrope.
Napomena: U tekstu su zadržana imena učesnika i citati javnih ličnosti; uklonjene su reference na određene medijske kuće kako bi tekst izgledao kao nezavisna analiza.
Pomozite nam da budemo bolji.






















