Arheološkinja iz Sudana gradi bazu podataka u borbi za spas kulturnog blaga

U prigušenom kabinetu na Francuskom nacionalnom institutu za istoriju umetnosti, sudanska arheološkinja Shadia Abdrabo pažljivo opisuje fotografije keramike stare oko 7.000 godina i unosi podatke u elektronsku bazu. Na jednogodišnjoj stipendiji u Francuskoj, njen glavni cilj je izgradnja onlajn arhive sudanskih muzeja, arheoloških lokaliteta i istorijskih zapisa – posao koji postaje trka protiv vremena dok rat prijeti da uništi tragove prošlosti.

Od početka sukoba između Rapid Support Forces (RSF) i Sudanskih oružanih snaga (SAF) u aprilu 2023, muzeji su pljačkani i oštećivani. Dva regionalna muzeja u El Geneina i Nyala gotovo su potpuno uništena, dok je Nacionalni muzej u Kartumu – koji je pre rata čuvao oko 100.000 predmeta – razgrabljen, a snimci pljačke pojavljivali su se na društvenim mrežama.

Nacionalni muzej čuvao je eksponate iz prapovijesti i perioda Kerma, napatanskog doba i meroitske civilizacije koja je podigla sudanske piramide. Među najvrednijim nalazištima bile su mumije stare oko 2.500. godine p.n.e. i kraljevska kushitska blaga.

Hitna inventura i traganje za nestalim predmetima

Abdrabo kaže da je cilj baze podataka da utvrdi šta je nestalo, gde su predmeti bili i gde bi mogli završiti. „Moramo brzo da delujemo da bismo osigurali naše zbirke. Već smo izgubili dva muzeja i ne želimo da izgubimo još“, ističe ona.

Napori zaposlenih u Nacionalnoj korporaciji za antičke ostatke i muzeje Sudana (NCAM) uključivali su premještanje dela kolekcija u sigurne prostorije i tajne lokacije, ali su mnoge procedure usporene birokratijom i haotičnom situacijom na terenu. Aktivista za kulturno nasleđe Ali Nour primetio je da su „dok su se radile procene rizika, čitavi arhivi nestajali“.

Međunarodna podrška i izazovi

UNESCO je upozorio na pljačke i obavio obuke za policiju i carinu, apelovao na kolekcionare da ne kupuju arheološke predmete iz Sudana i učestvovao u sastavljanju inventara. Ipak, istraživači upozoravaju da Sudan nije dobio istu vrstu medijske pažnje kakvu su imali kulturni gubici u Avganistanu ili Iraku, što je smanjilo brzinu i obim međunarodnog odgovora.

Stručnjaci poput Geoff Emberlinga i novoosnovanog Sudan Cultural Emergency Recovery Fund rade na povezivanju muzeja, instituta i donatora kako bi pomogli u obnovi i povratku kulturnih dobara. Emberling naglašava da je važno što Abdrabo dokumentuje i utvrđuje nedostatke, dok tim od oko 15 sudanskih stručnjaka u Kartumu radi na čišćenju i restauraciji onoga što je preostalo.

Abdrabo je iz Nubije na severu Sudana, regije bogate spomenicima i arheološkim nalazištima. Kada je rat počeo, bila je zaposlena u Nacionalnom muzeju u Kartumu; zbog nasilja i kolapsa infrastrukture morala je da napusti zemlju zajedno sa sestrom.

Finansiranje za njen projekat traje do aprila 2026. i do sada je završila oko 20% posla: evidentirala je 1.080 predmeta samo za nacionalne muzeje. Rad je zahtevan jer podaci dolaze u različitim oblicima – tabele, rukom pisani inventari, stare fotografije – pa je neophodno dodati fotografije, identifikacione brojeve i GPS koordinate kako bi baza bila upotrebljiva pri traženju i povratku predmeta.

„Plačem kad o tome govorim. Moj jedini cilj je da vratim što više mogu, da uradim što više za Sudan“, kaže Abdrabo, dodajući da dok rat ne prestane, sudbina mnogih artefakata ostaje neizvesna.

Zaključak: Projekat dokumentovanja i digitalizacije kulturnog nasledja Sudana je hitan i ključan za zaštitu i eventualni povratak ukradenih ili razrušenih artefakata. Međunarodna saradnja, vidljivost u medijima i brz odgovor donatora i institucija mogu značajno pomoći u spašavanju tog nasleđa.