UNDP upozorava: Veštačka inteligencija može produbiti globalne nejednakosti ako koristi ostanu koncentrisane u razvijenim zemljama. Izveštaj ističe potencijal AI u poljoprivredi, zdravstvu i upravljanju katastrofama, ali i rizike poput velike potrošnje resursa, sajbernapada, deepfake sadržaja i pristrasnih sistema. Autori pozivaju na ulaganja u digitalnu infrastrukturu, obrazovanje, transparentne regulative i socijalne zaštite kako bi se pristup AI demokratizovao.
UNDP upozorava: AI preti da produbi globalne nejednakosti — kako sprečiti isključenje

Izveštaj Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) upozorava da bi širenje veštačke inteligencije (AI) moglo dodatno produbiti jaz između bogatih i siromašnih ukoliko se koristi nepravedno ili bez uloženih napora za uključivanje najugroženijih grupa.
Autori porede trenutnu situaciju sa „Velikom diverzacijom“ iz doba industrijske revolucije — periodom kada su neke zemlje brzo modernizovale privrede dok su druge ostale daleko iza. Bez ciljane politike i ulaganja, većinu koristi od AI najverovatnije će ubirati razvijeni svet i tehnološki centri.
„Previše naglašavamo ulogu tehnologije. Moramo osigurati da tehnologija ne bude na prvom mestu, već ljudi,“ rekao je Michael Muthukrishna, glavni autor izveštaja.
AI nosi potencijalne koristi za širok spektar javnih usluga: precizniji saveti za poljoprivrednike, brža i tačnija medicinska dijagnostika, obrada rendgenskih snimaka u sekundama, efikasnije prognoze vremena i brže procene štete nakon katastrofa. Takve primene mogu značajno pomoći ruralnim i ugroženim zajednicama.
Međutim, rizik isključenja je stvaran: zajednice koje nemaju pouzdan pristup električnoj energiji, internetu ili osnovnim digitalnim veštinama, starije osobe, izbeglice i stanovništvo pogođeno sukobima ili klimatskim nesrećama često su "nevidljivi" u podacima. Bez uključivanja tih grupa, sistemi zasnovani na podacima mogu ih dodatno marginalizovati.
Glavni rizici
Resursi i životna sredina: Veliki centri podataka troše značajne količine električne energije i vode. Povećanje proizvodnje energije radi zadovoljenja potražnje može otežati smanjenje emisija ugljenika i stvarati zdravstvene rizike.
Privatnost, etika i bezbednost: AI otvara pitanja privatnosti i sajberbezbednosti — istraživači beleže upotrebu AI alata u automatizaciji sajbernapada, a deepfake tehnologije predstavljaju pretnju dezinformacijama i zloupotrebama. Sistemi koji funkcionišu kao "crne kutije" takođe mogu učvrstiti pristrasnosti protiv manjina i drugih ranjivih grupa.
Neravnomerna spremnost: Dok su zemlje kao što su Kina, Japan, Južna Koreja i Singapur bolje pozicionirane da iskoriste AI, teritorije poput Avganistana, Maldiva i Mjanmara često nemaju potrebne veštine, pouzdano napajanje i infrastrukturu. Čak i unutar naprednih ekonomija postoje regioni koji zaostaju — u Azijsko-pacifičkoj regiji oko četvrtine stanovništva nema pristup internetu.
Preporuke i put napred
UNDP poziva na proaktivne mere kako bi se demokratizovao pristup AI i umanjili negativni efekti na najranjivije. Ključne preporuke obuhvataju:
- ubrzana ulaganja u digitalnu infrastrukturu i energetsku pouzdanost,
- masovne programe obrazovanja i prekvalifikacija za digitalne i tehnološke veštine,
- transparentne i efikasne regulative koje štite privatnost, smanjuju pristrasnost i odgovaraju na pretnje sajberbezbednosti,
- socijalne zaštite i politike koje ublažavaju posledice prekida tržišta rada i tehnoloških promena.
„Cilj je demokratizacija pristupa AI kako bi svaka zemlja i zajednica mogle da imaju koristi, istovremeno štiteći one koji su najviše ugroženi od poremećaja,“ poručuju autori izveštaja.
Bez hitnih i koordinisanih mera, mnogi ljudi rizikuju da ostanu isključeni iz uređaja, digitalnih platnih sistema, digitalnih ličnih dokumenata i obrazovanja potrebnog za aktivno učešće u globalnoj ekonomiji. Izveštaj poziva na političku volju, međunarodnu saradnju i ulaganja kako bi AI postao instrument smanjivanja nejednakosti, a ne njihovog produbljivanja.
Pomozite nam da budemo bolji.




























