James Webb je otkrio kako egzoplaneta WASP‑107b gubi atmosferu: helijumska egzosfera se proteže gotovo 10× radijus planete i prolazi ispred zvezde 1,5 sata pre tranzita. Detektovana je i vodena para, ali ne i metan, što ukazuje na snažno mešanje i podržava pretpostavku da je planeta nastala dalje i migrirala bliže zvezdi. Nalazi su objavljeni 1. decembra u Nature Astronomy.
WASP‑107b gubi atmosferu — James Webb uočio ogroman oblak helijuma koji putuje ispred planete

Astronomi su pomoću svemirskog teleskopa James Webb prvi put uočili kako egzoplaneta WASP‑107b trenutno gubi atmosferu, stvarajući ogroman oblak helijuma koji se proteže skoro deset puta dalje od njenog radijusa i putuje ispred planete duž orbite.
Kako je otkriće izvedeno
Posmatranja instrumentom NIRISS na James Webbu otkrila su infracrveni potpis helijuma koji formsira razređenu egzosferu — oblak koji prolazi ispred domaće zvezde oko 1,5 sata pre nego što planete počne njen tranzit. Taj pred‑tranzitni signal se manifestuje kao suptilno zatamnjenje zvezdinog sjaja, dakle kao svoj “mini‑tranzit”. Ovo je najubedljivije do sada zabeleženo otkrivanje pred‑tranzitne apsorpcije helijuma za egzoplanetu, kako navodi Vigneshwaran Krishnamurthy, vodeći autor studije.
Hemijski tragovi i implikacije za poreklo
Osim helijuma, Webb je detektovao i vodenu paru u višim slojevima atmosfere WASP‑107b, dok tragova metana nije bilo. Ovakav hemijski sastav ukazuje na snažno vertikalno mešanje atmosfere koje podiže topliji, siromašniji metanom gas iz dubljih slojeva. U kombinaciji sa intenzivnim gubitkom atmosfere, podaci podržavaju hipotezu da je WASP‑107b verovatno nastala dalje od svoje zvezde i potom migrirala bliže, gde je snažno zračenje počelo da skida njene spoljašnje slojeve.
"James Webb je prvi put zabeležio bekstvo helijuma sa ove planete, i to predstavlja najpouzdanije otkrivanje pred‑tranzitne apsorpcije helijuma za bilo koju egzoplanetu," rekao je Vigneshwaran Krishnamurthy.
Caroline Piaulet‑Ghorayeb, koautorka studije koja je modelovala transmisioni spektar, dodaje da je količina kiseonika u atmosferi veća nego što bi se očekivalo da je planeta formirana na sadašnjoj bliskoj orbiti i da prisustvo spoljnije prateće planete WASP‑107c može biti faktor u ovoj migraciji.
Zašto je ovo važno
Posmatranje procesa ispuštanja atmosfere u realnom vremenu daje važan uvid u evoluciju egzoplaneta: kako gigantske, ali retke planete mogu vremenom ostati bez svoje atmosfere i biti očišćene do stena ili ledenog jezgra. Takva saznanja pomažu u razumevanju raznolikosti svemirskih sistema i dinamike migracija planeta.
Rad je objavljen 1. decembra u časopisu Nature Astronomy.
Pomozite nam da budemo bolji.




























