Argentinski predsednik Javier Milei predstavio je okvir radne reforme koja predlaže smanjenje otpremnina i poslodavčevih doprinosa, ograničavanje prava na štrajk i veću fleksibilnost u kolektivnim pregovorima. Dokument od 68 strana, zasnovan na preporukama May Council-a, ističe da stopa neformalnog zapošljavanja prelazi 50% i da ekonomija ne stvara dovoljno formalnih radnih mesta. Stručnjaci tvrde da reforme mogu smanjiti pravne troškove i povećati konkurentnost, dok kritičari upozoravaju na moguće slabljenje prava radnika.
Milei Predlaže Opsežnu Radnu Reformu: Smanjenje Otpremnina, Ograničenje Moći Sindikata i Fleksibilniji Ugovori

Argentinski predsednik Javier Milei i njegova administracija predstavili su okvir za opsežnu radnu reformu koju planiraju da upute Kongresu početkom 2026. godine. Predlog, sadržan u 68-stranom dokumentu, pokriva izmene u sistemu otpremnina, poreskim i doprinosnim obavezama poslodavaca, pravu na štrajk i načinu vođenja kolektivnih pregovora.
Ključne odrednice predloga
Dokument koji je u Buenos Airesu izneo šef kabineta Manuel Adorni zasnovan je na preporukama May Council, savetodavnog tela sa predstavnicima vlade, provincija, privrede i sindikata. Među glavnim tačkama nalaze se:
- Smanjenje otpremnina i poslodavčevih doprinosa po zaposlenom radi smanjenja troškova zapošljavanja.
- Veća fleksibilnost u pregovorima o platama, sa pomakom od isključivo nacionalnih i sektorskih kolektivnih ugovora prema dogovorima koji mogu više zavisiti od firmi i lokalnih uslova.
- Ograničavanje prava na štrajk i promene u načinu finansiranja sindikata, koje bi po predlogu prestalo da bude striktno određeno zakonom.
- Revizija starih kolektivnih ugovora, od kojih su mnogi na snazi još od 1975. godine.
- Izmene u pravilima o bolovanju i procedurama rada kako bi se smanjili pravni troškovi i sporovi zbog otkaza.
Problemi koje reforma želi da reši
Izveštaj ističe da argentinska ekonomija već duže vreme ne stvara dovoljno formalnih radnih mesta, dok stopa neformalnog zapošljavanja prelazi 50% više od decenije. Navode se tri glavna problema: visok poreski teret i drugi troškovi rada, značajni troškovi zapošljavanja i otpuštanja koji obeshrabruju formalno zapošljavanje, i rigidnost kolektivnih pregovora.
Reakcije stručnjaka
José Gustavo Perego, direktor konsultantske firme Abcef, ocenio je da reforma može poboljšati konkurentnost i smanjiti operativne frikcije i rizik od parnica. Perego ističe proširenje nefiskalnih benefita (zdravstvena zaštita, briga o deci, internet, teretane, obuke, prevoz) koji se ne računaju u osnovicu za obračun doprinosa.
Walter Mañko, advokat i partner u Deloitte Legal, rekao je da predlog teži da argentinski sistem približi praksama naprednih ekonomija, sa većom fleksibilnošću radnog vremena i promenama u načinu finansiranja sindikata. Ukazao je i na veliki broj parnica: u Buenos Airesu ih je otvoreno više od 300.000 zbog otpuštanja bez opravdanog razloga.
Politički analitičar Agustín Pineau (Univerzitet u Buenos Airesu) kritikovao je da mere u praksi mogu oslabiti pregovaračku moć radnika i podstaći veću nesigurnost zaposlenja, navodeći da pravi rast formalne zaposlenosti obično prati ekonomski rast, investicije i rast realnih zarada, a ne samo promene u regulativi.
Šta dalje?
Detalji predloga još nisu finalizovani, a očekuje se da će tekst biti upućen Kongresu na razmatranje ove nedelje. Reforma će verovatno izazvati intenzivne političke debate i pregovore sa sindikatima, a njen konačan oblik i efekti zavisiće od kompromisa tokom zakonodavnog procesa.
Napomena: Tekst sažima ključne tačke predloga i reakcije različitih stručnjaka, a zadržava neutralan ton kako bi čitaocima omogućio uvid u argumente za i protiv reforme.
Pomozite nam da budemo bolji.


































