Mjanmar počinje prvu fazu opštih izbora posle pet godina. Kritičari i grupacije za ljudska prava tvrde da glasanje nije slobodno ni pošteno i da će verovatno služiti za održavanje vojne kontrole pod "civilnom fasadom". U prvoj fazi glasa se u 102 od 330 opština, dok u 65 opština glasanja nema zbog sukoba; Aung San Suu Kyi i NLD ne učestvuju.
Mjanmar Počinje Opšte Izbore Posle Pet Godina — Kritičari Kažu Da Nisu Slobodni Ni Pošteni

Mjanmar u nedelju započinje prvu fazu opštih izbora — prvo glasanje posle pet godina — dok kritičari upozoravaju da izbori verovatno neće povratiti demokratsku kontrolu već će samo dati "civilnu fasadu" vlasti koju drži vojska.
Izbori u tri faze
Glasanje se odvija u tri faze: prva faza počinje u nedelju, druga je 11. januara, a treća 25. januara. U prvoj fazi biće otvorena biračka mesta u 102 od ukupno 330 opština. U 65 opština glasanja neće biti zbog trajnih sukoba sa etničkim gerilama i snagama otpora.
Ko učestvuje — i ko izostaje
U trci je oko 57 partija koje ukupno izlažu gotovo 5.000 kandidata za više od 1.100 mesta u dvodomnom parlamentu i regionalnim skupštinama, mada će stvaran broj popunjenih poslaničkih mesta biti manji u oblastima gde se ne glasa. Većina partija nastupa uglavnom u svojim domaćim regionima; samo šest partija ima nacionalnu pokrivenost i šansu da osvoji značajan broj mandata.
Aung San Suu Kyi i njena Nacionalna liga za demokratiju (NLD) ne učestvuju: Suu Kyi izdržava zatvorsku kaznu od 27 godina na osnovu optužbi koje mnogi smatraju politički motivisanim, a NLD je raspuštena nakon što se nije registrovala po novim pravilima uvedenim pod vojnom vlašću.
Kontroverze i pritisci
Međunarodne i domaće grupe za ljudska prava tvrde da izbori nisu slobodni niti fer. Nova zakonska ograničenja, poznata kao Zakon o zaštiti izbora, uvode oštre kazne i suzbijaju javnu kritiku procesa; više od 200 ljudi je pod istragom zbog deljenja letaka ili aktivnosti na internetu.
"Ovi izbori uopšte nisu kredibilni," rekao je Richard Horsey iz International Crisis Group. "Organizuje ih ista vojska koja je stajala iza puča 2021. godine."
Humanitarna i bezbednosna situacija
Konflikt je izazvao tešku humanitarnu krizu: prema podacima Assistance Association for Political Prisoners, preko 22.000 ljudi je pritvoreno zbog političkih razloga, oko 7.600 civila je ubijeno od početka vojne vladavine, a više od 3,6 miliona ljudi je interno raseljeno.
Ujedinjene nacije upozoravaju na "pojačano nasilje, represiju i zastrašivanje" pred izbore, uključujući pretnje građanima i od vojske i od naoružanih opozicionih grupa.
Šta očekuju analitičari
Analitičari ocenjuju da vojska pokušava da izborima dâ legitimnost prelaska sa direktne vojne uprave na vladu sa civilnom dominantom koju de fakto kontroliše vojska. Vojska i proruska Stranka za jedinstvo i razvoj unije (USDP) očekuju da osvoje dovoljan broj mandata da oblikuju novu vladu, dok Zapad održava sankcije prema vodećim generalima.
Mnogi posmatrači veruju da će izbori, ukoliko budu percipirani kao namešteni, dodatno radikalizovati protivnike i potencijalno produbiti sukobe u zemlji.
Zaključak: Iako izbori formalno predstavljaju povratak višestranačkom sistemu, stvarni uticaj na demokratiju, mir i bezbednost u Mjanmaru ostaje duboko neizvestan.
Pomozite nam da budemo bolji.




























