Turska i Jermenija su se dogovorile da od 1. januara omoguće besplatne elektronske vize za nosioce diplomatskih, posebnih i službenih pasoša, u okviru procesa normalizacije odnosa. Iako zemlje još nemaju diplomatske veze i granica je zatvorena od 1990‑ih, pregovori su pokrenuti 2021. imenovanjem specijalnih izaslanika. Dogovor dolazi u kontekstu tenzija izazvanih sukobom 2020. i dugog istorijskog spora iz 1915. godine. Mera predstavlja simboličan korak koji može olakšati diplomatske kontakte i dalje pregovore.
Turska I Jermenija Pojednostavljuju Vize — Besplatne E‑vize Za Diplomatе Od 1. Januara

Turska i Jermenija su se dogovorile da pojednostave vizne procedure kao deo procesa normalizacije odnosa, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Turske. Ova mera treba da olakša putovanja državljanima obe zemlje i predstavlja simboličan korak napred u dugotrajnom ćorsokaku u odnosima dve susedne države.
Pozadina
Odnosi između Turske i Jermenije dugo su bili opterećeni istorijskim nesuglasicama i podrškom Turske Azerbejdžanu. Dve zemlje nemaju uspostavljene formalne diplomatske veze, a zajednička granica ostala je zatvorena od 1990-ih. Godine 2021. Ankara i Jerevan su imenovali specijalne izaslanike kako bi pregovarali o mogućnostima pomirenja i ponovnog otvaranja granice, proces koji je išao paralelno sa pokušajima smanjenja tenzija između Jermenije i Azerbejdžana.
Detalji dogovora
Prema saopštenju turskog Ministarstva spoljnih poslova objavljenom na platformi X (prethodno Twitter), Ankara i Jerevan su se saglasili da nosioci diplomatskih, posebnih i službenih pasoša obe zemlje od 1. januara mogu podneti zahtev za elektronsku vizu bez naknade. Ministarstvo je navelo da je cilj da se proces normalizacije nastavi sa krajnjim ciljem potpune normalizacije bez preduslova.
Ministarstvo je istaklo da Turska i Jermenija "još jednom potvrđuju opredeljenost da nastave proces normalizacije između dve zemlje s ciljem postizanja potpune normalizacije bez ikakvih preduslova."
Kontekst i mogući efekti
Dogovor dolazi u kontekstu tenzija koje su se uvećale tokom sukoba 2020. godine, kada je Turska otvoreno podržala Azerbejdžan u sukobu oko regiona Nagorno‑Karabah. Pored toga, postoji više od jednog veka star istorijski spor u vezi sa događajima iz 1915. godine, tokom kojih je, prema procenama, stradalo oko 1,5 miliona Jermena. Većina istoričara i mnoge države te događaje smatraju genocidom, dok Turska odbacuje tu kvalifikaciju i tvrdi da su žrtve stradale u ratnim i civilnim nemirima.
Iako sam dogovor o vizama nije potpuna normalizacija, on može olakšati diplomatske kontakte, olakšati mobilnost zvaničnika i pospešiti razgovore o složenijim pitanjima poput granica, sigurnosti i istorijskih sporova. Ostaje da se vidi kako će praksa funkcionisati u praksi i da li će uslediti dalji koraci ka otvaranju granice i uspostavljanju diplomatskih odnosa.
Šta dalje pratiti: praktična primena e‑viza, eventualno proširenje olakšica na obične putničke pasoše i tempo pregovora o potpunoj normalizaciji.
Pomozite nam da budemo bolji.


































