2025. je bila godina intenzivnih promena: politička smanjenja budžeta i povlačenja međunarodnih podrški ugrozila su javno zdravlje i regulatorne napore, dok su istovremeno ostvareni veliki naučni proboji — primera radi, prva personalizovana CRISPR terapija, pokretanje Rubin opservatorija, napredak u xenotransplantaciji i značajni rezultati u kvantnom računarstvu. Ove kontradikcije određuju pravac nauke u narednim godinama.
Najvažnije naučne priče 2025: Proboji u medicini, kvantima i svemiru usred rezova

2025. je bila godina velikih kontrasta: političke odluke i smanjenja budžeta pogodile su istraživanja i globalne zdravstvene programe, dok su istovremeno zabeleženi značajni proboji — od personalizovanih genskih terapija do napretka u kvantnom računarstvu i astronomiji.
Javno zdravlje: pritisci i novi izazovi
U Sjedinjenim Državama izvršni akti i predlozi budžeta doveli su do gubitka hiljada radnih mesta u državnim agencijama (uključujući NASA i NOAA) i zamrzavanja ili otkazivanja brojnih grantova, posebno onih za koje se percipira veza sa programima raznolikosti i inkluzije. Prema izveštajima, predlog budžeta za 2026. predviđa velike rezove u finansiranju nauke, uključujući značajno smanjenje sredstava za National Science Foundation.
Istovremeno su nastali rizici za globalne programe imunizacije: Sjedinjene Države su 2025. najavile povlačenje iz Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i smanjenje podrške nekim međunarodnim inicijativama, a pokrivenost vakcinacijom i dalje se polako oporavlja nakon pandemije 2020. — što je doprinelo porastu morbila u Severnoj Americi i rastu slučajeva velikog kašlja.
„Došlo je do ogromnih promena u 2025, zaista podstaknutih trenutnom [američkom] administracijom,“ kaže epidemiolog William Moss.
HIV: nove mogućnosti i pretnje zbog smanjenja pomoći
Napredak u terapijama protiv HIV‑a uključuje eksperimentalne infuzije neutralizujućih antitela koje su omogućile privremene remise kod nekih pacijenata, kao i odobrenje lenacapavira za dvaput godišnju prevenciju — korak koji su stručnjaci ocenili kao izuzetno važan. S druge strane, restrukturiranje programa USAID i poremećaji u radu PEPFAR‑a ozbiljno ugrožavaju globalne napore za kontrolu epidemije; UNAIDS upozorava na moguće višemilionske dodatne infekcije i smrtne slučajeve ukoliko se sredstva trajno ukinu.
Astronomija: Rubinov opservatorij počeo sa radom
Vera C. Rubin Observatory u Čileu počeo je sa radom i raspolaže najvećom kamerom ikada izgrađenom — 3,2 milijarde piksela. Očekuje se da će u prvoj godini prikupiti više podataka nego svi prethodni optički teleskopi zajedno, sa planom da tokom naredne decenije katalogizuje oko pet miliona asteroida, među kojima i značajan broj objekata bliskih Zemlji. Rubin će takođe pomoći u proučavanju tamne materije, supernova i optičkih signala gravitacionih talasa.
Genska terapija i personalizovana medicina
Nastavljen je razvoj terapija zasnovanih na CRISPR‑u, a 2025. je izveden prvi slučaj personalizovane genske terapije kod novorođenčeta s životno ugrožavajućim genetskim poremećajem. Tretman je pokazao potencijal za lečenje ultra‑retkih i jedinstvenih genetskih stanja, a FDA je pokrenula novi regulatorni put za slične procedure. Takođe je osnovan Center for Pediatric CRISPR Cures koji će podržavati porodice suočene sa ultra‑retkim bolestima.
Xenotransplantacija i manipulacija krvnim grupama organa
Eksperimentalne transplantacije svinjskih organa (uključujući prvi plućni transplant) nastavile su se u specifičnim slučajevima, uz rekordni period funkcije svinjskog bubrega — skoro devet meseci pre neželjenog ispadanja funkcije. FDA je odobrila prve višepacijentske studije svinjskih bubrežnih transplantata, što bi trebalo da omogući standardizaciju i širenje tehnike. Paralelno, razvijaju se metode za promenu krvne grupe donorskih organa enzimima, a u oktobru je prijavljena prva transplantacija bubrega kojem je krvna grupa konvertovana u univerzalnu tip O.
Huntingtonova bolest
Kompanija uniQure objavila je male, ali obećavajuće kliničke rezultate u kojima je primena virusa‑vektora koji isporučuje mikroRNK usporila napredovanje Huntingtonove bolesti do 75% kod pacijenata koji su primili višu dozu. Rezultat predstavlja značajan dokaz koncepta i potencijalno otvara put za tretmane koji ciljaju osnovni genetski uzrok bolesti.
Energetika, klima i politika
Obnovljivi izvori energije nastavili su rast — u prvoj polovini 2025. oni su obezbedili preko trećine svetske električne energije i blago pretekli udeo uglja. Međutim, globalne emisije i politike su i dalje van tračnica potrebnih za postizanje cilja od 1,5 °C; politika u SAD često je išla protiv poticaja za zelenu energiju, dok su ukidanja i zamrzavanja regulatornih okvira oslabila napore za smanjenje zagađenja.
MOF Materijali i Nobelova nagrada
Metal‑organske mreže (MOF) dobile su dodatnu pažnju posle Nobelove nagrade i pokazuju prve naznake komercijalne upotrebe: hvatanje ugljen‑dioksida iz vazduha, izvlačenje vode iz vazduha u suvim oblastima, skladištenje vodonika i potencijalna primena u isporuci lekova.
Kvantno računarstvo
Kvantna tehnologija napreduje: beleže se praktične demonstracije kvantne korekcije grešaka, a Google je objavio rezultate u kojima je njegov kvantni algoritam „quantum echoes" bio znatno brži u predviđanju molekularnih struktura — primer jedne od prvih potencijalnih praktičnih primena.
Zaštita životne sredine i upravljanje resursima
Globalni napori za smanjenje zagađenja i plastičnog otpada naišli su na poteškoće: pregovori o međunarodnom sporazumu protiv plastike su se zapleli, a deregulacije i predlozi za povlačenje ključnih nalaza koji podržavaju klimatske propise dodatno su oslabilo regulatorni okvir. Pitanje rudarenja morskog dna ostaje kontroverzno, uz pokušaje nekih kompanija da zaobiđu međunarodne procedure.
Mitohondrijalna disfunkcija
Mitohondrije su postale tema brojnih istraživanja koja povezuju njihovu disfunkciju sa raznim hroničnim bolestima — od Parkinsonove bolesti do dijabetesa i raka. Novo razumevanje uloge mitohondrija u imunologiji, zarastanju tkiva i starenju otvara nove puteve za terapijske intervencije.
Neobične priče koje su privukle pažnju
Dve popularne, ali debatabilne teme iz 2025. su pokušaji „de‑ekstinkcije“ (npr. kompanija Colossal koja je izvela genetske izmene na siviom vuku s ciljem simulacije dire vuka) i eksperiment u senzorici boja koji je prijavio novo subjektivno iskustvo boje nazvano „olo". Oba slučaja izazvala su naučne i etičke diskusije.
Zaključak: 2025. je pokazala da nauka može brzo da napreduje i spašava živote, ali i da je osetljiva na političke i finansijske odluke. Proboji u genskoj terapiji, kvantnoj tehnologiji, transplantaciji i materijalima otvaraju mogućnosti — ali dugoročni uticaj zavisi od stabilne podrške i odgovorne regulative.
Pomozite nam da budemo bolji.




























