Central Sierra Snow Laboratory pri UC Berkeley vodi skoro 150-godišnji kontinualni niz zapisa o snegu na Donner Summitu, jedan od najdužih takvih skupova podataka na svetu. Laboratorija kombinuje tradicionalna merenja (drvena daska, lenjir) sa modernim instrumentima — automatizovanim senzorima, vertikalnim temperaturnim profilima i praćenjem aerosola — kako bi poboljšala modele topljenja snega i prognoze oticanja. Podaci iz ovog niza pomažu u stavljanju aktuelnih klimatskih promena u istorijski kontekst i planiranju vodosnabdevanja Kalifornije.
Skoro 150 godina merenja snega: Central Sierra Snow Lab na Donner Summitu prati klimatske promene

Central Sierra Snow Laboratory pri UC Berkeley vodi gotovo 150-godišnji, kontinuirani niz zapisa o snegu na Donner Summitu — jedan od najdužih takvih skupova podataka na svetu. Skromna istraživačka stanica, nekoliko kilometara od grada Truckee, i dalje svakodnevno beleži padavine i time daje ključne podatke za razumevanje dugoročnih promena snežnog pokrivača u Sierri, koji je temelj vodosnabdevanja Kalifornije.
Tradicionalna metoda i živa istorija merenja
Za osnovna merenja tim se oslanja na jednostavne, ali pouzdane metode: drvena daska za hvatanje pahulja, metar za visinu i analizatori za sadržaj vode u snegu. Takav kontinuitet merenja — koji se nadovezuje na zapise iz kraja 19. veka, uključujući beleške železnice Southern Pacific iz zime 1878–1879 — omogućava postavljanje današnjih uslova u širok istorijski kontekst.
„Zanimljivo je držati jedno stopalo u prošlosti, nastavljajući ovaj zaista dug zapis, a istovremeno gurati granice nove nauke“, rekao je Gabe Lewis, istraživač u laboratoriji.
Najnoviji podaci i uticaj vremenskih nepogoda
Pre oko Božića, laboratorija je zabeležila više od četiri stope snega (preko 1,2 m), a u jednoj snažnoj olujnoj epizodi palo je više od 20 inča (oko 51 cm) u jednom danu. Od 1. oktobra 2025. Snow Lab je registovao ukupno 9,6 stopa snega (približno 2,9 m) u sezoni. Sezona 2022–2023. bila je izuzetna — više od 62 stope snega (oko 19 m), druga najbogatija sezona u istoriji laboratorije.
Nova oprema i istraživanja
Iako laboratorija čuva dugu tradiciju merenja, tim aktivno uvodi moderne instrumente:
- Automatizovani senzorski „rampski“ sustav koji podiže senzore kako sneg nakuplja i meri količinu sunčeve svetlosti koja dopire do površine, refleksiju, dugotalasno zračenje i transport toplote između atmosfere i površine.
- Vertikalni temperaturni profili — 3D štampani stalci sa senzorima koji se postavljaju napolju i zatrpavaju tokom snega, što omogućava direktno unošenje profila temperature snežnog pokrivača u modele.
- Merenje aerosola i čestica prašine — instrumenti za proučavanje čestica koje utiču na formiranje oblaka i potencijal efekta zasnivanja oblaka (cloud seeding), kombinovani sa naprednim računarima i modelima.
Ova merenja pomažu naučnicima da bolje razumeju energetski bilans snega i unaprede prognoze topljenja, raspodelu oticanja i rizik od poplava.
Izazovi, budžet i planovi
Kada je Andrew Schwartz preuzeo vođstvo 2020. godine, bio je jedini stalni zaposleni, infrastruktura je bila dotrajala, a internet spor. Budžet je tada iznosio oko 100.000 USD godišnje; zahvaljujući grantovima i podršci UC Berkeley, laboratorija je dobila značajna dodatna sredstva i sada radi sa većim timom istraživača i poboljšanom opremom.
Zašto su ovi podaci važni
Skup podataka sa Donner Summita omogućava pitanja koja su ključna za planiranje vodnih resursa: da li su današnji obrasci padavina i snega neuobičajeni u istorijskom kontekstu, i kako klimatske promene menjaju odnose kiše i snega. Naučnici ukazuju da, zbog zatopljenja, padavine sve češće padaju kao kiša, a projekcije sugerišu mogućnost znatnog smanjenja snega u Sierri do sredine veka — što bi moglo imati ozbiljne posledice po snabdevanje vodom u Kaliforniji.
Na državnoj anketi snega 30. decembra 2025. utvrđeno je da je snežni pokrivač Kalifornije bio na 71% proseka po sadržaju vode, pri čemu je Snow Lab bio jedna od 111 mernih stanica.
Terenska pitanja i javno angažovanje
Tim istražuje i da li postoje razlike između mesta na kojima se obično postavljaju merni uređaji (otvorene livade) i teže dostupnih lokacija u šumi — jer šumski ambijent može imati drugačiju dnevnu temperaturnu dinamiku i akumulaciju snega. Schwartz želi proširiti program, privući više studenata i osnovati centar za posetioce kako bi javnost mogla da se upozna sa istorijom i radom laboratorije.
„Nisam ništa drugo do veliki sanjar“, kaže Schwartz — ali upravo ti snovi pomažu da relevantna, dugoročna naučna merenja ostanu živa i korisna za budućnost upravljanja vodnim resursima.
Pomozite nam da budemo bolji.




























