Sirijska vlada povratila je kontrolu nad velikim delovima severne i istočne Sirije, što dodatno učvršćuje autoritet Damaska i skreće pažnju na promenu američke politike. Napredovanje obuhvata ključne resurse — naftna polja, hidroelektranu i zatvore sa privedenim članovima Islamske države. Primirje od 20. januara predviđa četvorodnevni rok za plan integracije SDF‑a, ali tenzije i dalje postoje. SAD su signalizirale smanjenje dugoročne angažovanosti, dok Turska traži rasformiranje kurdskih snaga.
Damask širi kontrolu nad severom i istokom Sirije — Šta znači promena politike SAD?

22. januar (Reuters) — Sirijska vlada povratila je velike delove severne i istočne Sirije od snaga koje su prethodno bile pod upravom Sirijskih demokratskih snaga (SDF), čime je dodatno učvrstila autoritet centralne vlasti u Damasku i podstakla pažnju na pomeranje američke politike prema regionu.
Šta je pokrenulo napredovanje sirijske vojske?
Tenzije između Damaska i kurdski predvođenog SDF‑a tinjale su mesecima. Vlada u Damasku je zahtevala potpunu integraciju SDF‑a u državne bezbednosne strukture i ukidanje paralelnih upravnih tela u kurdskim oblastima. SDF je to odbijao, pozivajući se na potrebu očuvanja regionalne autonomije i zabrinutost da bi centralna vlast mogla nametnuti dominaciju.
Sukobi su eskalirali ovog meseca: vladine snage su zauzele delove Alepa pod kontrolom kurdskih formacija, a zatim su krenule prema istoku, primoravajući kurdske borce na povlačenje prema područjima gde su Kurdi većina.
Gde su vladine snage napredovale?
Vladine jedinice proširile su kontrolu nad delovima provincija Raqqa, Deir el‑Zor i Hasaka. Te oblasti obuhvataju ključne resurse i objekte: najveća sirijska naftna polja, važnu hidroelektranu, velike poljoprivredne zone, zatvore sa privedenim pripadnicima Islamske države i kampove sa civilima povezanim s tom organizacijom.
SDF je ranije oslobodio velik deo tih teritorija od Islamske države dok je bio glavni američki partner u borbi protiv džihadista. Komandant Mazloum Abdi je saopštio da su se snage SDF‑a povukle ka oblastima sa većinskim kurdskim stanovništvom.
Prema primirju postignutom 20. januara, vlada je dala SDF‑u četiri dana da predstavi plan integracije preostalih enklava u Hasaki. Po dogovoru, vladine snage neće ulaziti u dva preostala grada pod kontrolom SDF‑a — Hasaku (etnički mešoviti centar provincije) i većinski kurdski grad Qamishli — ukoliko se postigne sporazum. Ipak, tenzije su i nakon primirja i dalje prisutne.
Koji je stav SAD?
Američke snage su gradile bliske veze sa SDF‑om tokom borbe protiv Islamske države, ali Vašington nikada nije jasno podržao političku ambiciju SDF‑a za široku autonomiju severoistoka. Politiku SAD dodatno komplikuju prigovori Turske, člana NATO‑a, koja YPG smatra produžetkom PKK i više puta je intervenisala u severnoj Siriji kako bi suzbila njen uticaj.
Američki izaslanik Tom Barrack izjavio je da je uloga SDF‑a kao partnera u borbi protiv Islamske države delimično ispunjena i da SAD nemaju nameru na dugu vojnu prisutnost u Siriji. Navodio je kao ponuđenu opciju integraciju kurdskih snaga u državne strukture uz garantovana građanska prava, kulturnu zaštitu i političko učešće.
U međuvremenu, američke snage su saopštile da su prebacile 150 zatvorenika Islamske države iz Sirije u Irak zbog zabrinutosti za bezbednost zatvora i kampova koje je do sada čuvao SDF; ta operacija bi potencijalno mogla dovesti do premještaja do 7.000 pritvorenika iz Sirije.
Šta može uslediti?
Sa vladinim trupama raspoređenim oko preostalih oblastI pod kontrolom SDF‑a, budućnost zavisi od sporazuma o bezbednosnim aranžmanima i stepenu decentralizacije uprave. Noah Bonsey iz International Crisis Group upozorava da su za dogovor potrebni detaljni pregovori, posebno jer je rok iz primirja kratak.
Ideološki jaz između centralne vlasti i kurdskih grupa — koje zagovaraju sekularni, levičarski i rodno‑senzitivan pristup — ostaje ozbiljan izvor tenzija. Bonsey ocenjuje da sve strane trenutno imaju interes da izbegnu dalje oružane sukobe, te da se dosad u velikoj meri izbeglo ponavljanje brutalnosti viđene u nekim drugim delovima zemlje.
Šta to znači za Tursku?
Turska, koja smatra YPG bezbednosnim produžetkom PKK, poziva na rasformiranje kurdskih snaga kako bi se sprečila dalja eskalacija. Događaji u severnoj Siriji imaju potencijal da ojačaju mobilizaciju Kurda u regionu i utiču na unutrašnju politiku i bezbednosne procese u Turskoj.
Izvor: Tom Perry / Reuters. Tekst je urednički sažet i jezički prilagođen radi jasnoće.
Pomozite nam da budemo bolji.




























