Hamas je u januaru uveo novi porez na pijačne trgovce, prema izveštajima tražeći i avansna plaćanja od 15–20% na uvoz. Izraelski obaveštajci procenjuju da je grupa sakrila velike količine gotovine u tunelima — po nekim tvrdnjama i do £250 milijardi — što joj omogućava da nastavi isplate i održava uticaj. Civili u Gazi podnose povećane troškove i rizike, dok međunarodni planovi obnove sve više zavise od praktičnih izbora o saradnji sa institucijama koje kontroliše Hamas.
Hamas Oporezuje Trgovce u Gazi — Pijačni Porez Preko £470, Dok Se Navodno Sakrivaju Milijarde

Ulični trgovac iz Gaze koji se tek pokušavao oporaviti posle rata ispričao je za The Telegraph da mu je Hamas nametnuo novi mesečni porez veći od £470. „Preživeli smo rat, ali sada izgleda kao da nas hoće da ubije briga“, rekao je on, tražeći da ostane anoniman.
Nova poreska opterećenja i iznuda
Objavljen u januaru, porez na pijačne trgovce deo je šireg talasa novih nameta, taksi i otvorene iznude kojima Hamas, prema izveštajima meštana i analitičara, brzo obnavlja svoje kase. Analitičari tvrde da se od kamiona sa robom traže avansi od 15–20% vrednosti tereta, dok se prodaja na pijacama dodatno oporezuje po transakciji — u nekim četvrtima i do 30%.
„Već dve godine smo raseljeni. Nemamo šta da izgubimo“, izjavio je trgovac.
Procene o finansijskoj otpornosti Hamasa
Izraelski obaveštajni izvori, kako prenosi The Telegraph, radikalno su revidirali procene o finansijama Hamasa. Neki navodi tvrde da je grupa uspela da sakrije ogromne količine gotovine u tunelima — po nekim procenama i do ekvivalenta £250 milijardi — što joj je omogućilo da i tokom rata nastavi isplate ključnim zvaničnicima i operativcima.
Jedan izraelski zvaničnik rekao je: „Zbog svoje finansijske dubine, Hamas ima dovoljno snage da ostane zauvek.“
Posledice za civile
Civili u Pojasu Gaze i dalje trpe: mnogi žive u šatorima, a životni standard opada zbog novih nameta i porasta cena osnovnih proizvoda. Zbog nestašice duvana paklica sada košta između $40 i $60, a svedoci navode slučajeve otmica trgovaca radi prisilnog uzimanja učešća u profitu.
Uticaj na međunarodne planove obnove
Finansijska snaga Hamasa komplikuje međunarodne napore za rekonstrukciju Gaze i nameće pitanje sa kim će se u praksi sarađivati: sa novoformiranom tehničkom komisijom i izvršnim odborom predloženim u okviru američkog mirovnog plana, ili sa samim Hamasom kao de-facto vlasti u Pojasu Gaze. Hamas je navodno bio spreman da razmotri ustupke nad institucijama, ali bez jasno definisanog razoružanja.
Ključne tvrdnje i njihove implikacije
IDF (izraelske odbrambene snage) i drugi analitičari navode da je Hamas tokom godina akumulirao značajne rezerve, delom zahvaljujući novčanim transferima iz Katara. Navodi da su gotovinske rezerve sakrivene u tunelima navele su izraelske planere da preispitaju odluke iz početne faze sukoba, uključujući procenu da li je trebalo ciljano uništiti zalihe u centralnim finansijskim institucijama.
Ova kombinacija novih poreza, zamršenih finansijskih tokova i neusaglašenih međunarodnih strategija stvara složenu sliku — dok Hamas, prema tvrđenjima, održava administrativnu kontrolu i plate za birokrate (navodno oko 800–1.500 šekela mesečno), obični građani se suočavaju sa sve težim uslovima života.
Izvor: Prerađeno prema izveštaju The Telegraph.
Pomozite nam da budemo bolji.




























