Dokumentarac i rušenje sedišta UNRWA podigli su međunarodnu pažnju: Film UNraveling UNRWA optužuje agenciju za propuste i bliske veze s Hamasom, dok Izrael navodi dokaze o umešanosti pojedinih zaposlenih u napade 7. oktobra 2023. Philippe Lazzarini smatra rušenje nezakonitim, a Izrael ga opravdava zakonom. Istrage su u toku, a zabrinutost donatora i rast političkog pritiska utiču na budućnost agencije.
Rušenje sedišta i novi dokumentarac: Šta otkriva polemika oko UNRWA i navodne veze s Hamasom

Izraelski buldožeri su u utorak porušili delove kompleksa na sedištu UNRWA, nakon što je Izrael prošle godine usvojio zakon kojim se zabranjuje rad te agencije na izraelskoj teritoriji. U centru pažnje našao se i dokumentarni film UNraveling UNRWA, koji iznosi optužbe o bliskim vezama pojedinih zaposlenih u UNRWA sa Hamasom i o propustima u kontroli obrazovnog sadržaja.
Reakcije i kontekst
Komesar UNRWA Philippe Lazzarini osudio je rušenje kao kršenje međunarodnog prava, dok su izraelski zvaničnici naveli da kompleks nije bio u aktivnoj upotrebi i da je rušenje sprovedeno u skladu sa izraelskim zakonima. Događaji su se odigrali nedugo nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasala za produženje mandata UNRWA do 2029. godine, uprkos rastućim protivljenjima i apstiniranjima nekih zapadnih zemalja.
Optužbe i istrage
Izraelske vlasti su u proteklih nekoliko meseci predstavile snimke i tvrdnje prema kojima su pojedini zaposleni UNRWA učestvovali u napadima koje je predvodio Hamas 7. oktobra 2023. UNRWA je potvrdio da je nekoliko zaposlenih otpušteno dok istrage traju. Takođe, izraelska vojska navodi da je pronašla oružje, ulaze u tunele i drugu infrastrukturu povezanu sa Hamasom u nekim objektima koje koristi UNRWA, uključujući škole; i ta otkrića su predmet daljih provera.
Školski programi i dokumentarac
Dokumentarni film UNraveling UNRWA prati agenciju od osnivanja 1949. do danas i sadrži izjave izbeglica, bivših zvaničnika i drugih sagovornika. Film prikazuje snimke iz učionica u kojima se deci, prema prikazima u filmu, prenose stavovi o pravu na povratak i ponekad anti‑jevrejske poruke. Autor/ci filma tvrde da takvi narativi doprinose očuvanju trajnog statusa izbeglica umesto rešavanju njihovog položaja.
"Problem UNRWA leži u konceptu beskonačne borbe za povratak", kaže Zlatko Žigić u filmu, dodajući da pravo povratka može postati sredstvo za perpetuiranje sukoba.
Nadzor, lokalni pritisci i "klijentizam"
Bivši pravni savetnik UNRWA James Lindsay u intervjuima i u filmu ističe da je jedan od ključnih problema nadzor nad radom agencije na terenu. Prema njegovim rečima, lokalno osoblje je pod snažnim pritiskom lokalnih vlasti u pojasu Gaze — u praksi pod upravom Hamasa — što otežava kontrolu i sprovođenje standarda. Lindsay upozorava i na fenomen koji Stejt department naziva "klijentizmom": preterano identifikovanje humanitarnih radnika s lokalnim stanovništvom, što može potkopati neutralnost i nadzor.
On navodi da je u Gazi zaposleno oko 12.000–13.000 ljudi, od kojih je međunarodnih osoblja svega nekoliko desetina, što dodatno otežava vanjski nadzor nad aktivnostima i sadržajem.
Političke i finansijske implikacije
Porast broja glasova protiv i apstinenata pri produženju mandata UNRWA govori o rastućoj zabrinutosti među nekim državama, naročito među donatorima. Lindsay upozorava da, iako agencija ima široku podršku među članicama UN, primarni finansijeri dolaze iz dobrovoljnih zapadnih donacija, a njihova nervoza može predstavljati realnu pretnju budućnosti agencije.
Zaključak: Predmeti optužbi, dokazi koje navode izraelske vlasti i sadržaj dokumentarca izazvali su snažnu međunarodnu debatu. Istrage su u toku, a dalji razvoj događaja zavisiće i od rezultata tih provera, političkih odluka donatora i unutrašnjih reformi ukoliko budu moguće.
Pomozite nam da budemo bolji.




























