ESM sa preko 430 milijardi evra raspoložive kreditne moći mogao bi da otvara kreditne linije za odbrambene potrebe zemalja evrozone, rekao je direktor Pjer Gramegna. Instrumenti bi bili namenjeni finansijski zdravim, ali budžetski napregnutim državama i ne bi zahtevali drakonske uslove restrukturiranja. Predlog zahteva saglasnost država članica i mogao bi posebno pomoći baltičkim državama koje su značajno povećale izdvajanja za odbranu.
ESM Sa Preko 430 Mlrd € Može Finansirati Odbranu Zemalja Evrozone, Predlaže Direktor

FRANKFURT, 30. januar — Evropski mehanizam stabilnosti (ESM) sa više od 430 milijardi evra (oko 514 milijardi dolara) raspoložive kreditne moći mogao bi da otvara kreditne linije za odbrambene potrebe država evrozone, izjavio je za Reuters generalni direktor Pjer Gramegna. Predlog dolazi u trenutku kada Evropska unija pojačava napore za jačanje bezbednosti i odbrane.
Šta je predloženo
Gramegna je rekao da bi ESM mogao da ponudi tzv. preventivne kreditne linije namenjene državama koje su finansijski zdrave, ali im je budžet napregnut zbog rasta izdvajanja za odbranu. Prema njegovim rečima, takvi zajmovi ne bi bili uslovljavani strožim ekonomskim reformama ili merama restrukturiranja, kako bi se izbegla stigma povezivanja sa fondom osnovanim tokom dužničke krize.
„U vremenima geopolitičke uznemirenosti, moramo iskoristiti puni potencijal ESM‑a“, rekao je Gramegna, dodajući da je cilj omogućiti finansiranje odbrambenih troškova bez drakonskih uslova.
Politički i pravni okviri
Takva promena zahtevala bi političku saglasnost država članica evrozone jer mandat ESM‑a trenutno ne pominje eksplicitno odbranu. Zajmovi bi bili dostupni samo državama koje koriste evro, čime su isključene zemlje van evrozone poput Poljske. Neki članovi, posebno vojnо neutralne države (Austrija, Kipar, Malta, Irska), kao i Nemačka kao najveća ekonomija, mogli bi biti oprezni ili protiv takvog proširenja upotrebe fonda.
Mogućnosti i primeri
Ideja o "liniji podrške za odbranu" ranije je predložena od strane bivšeg italijanskog premijera Enrika Lete; on je predložio kreditne limite do 2% BDP‑a po niskim kamatnim stopama. Gramegna je uporedio ovaj koncept sa mehanizmom ESM‑a uspostavljenim tokom pandemije vrednim do 240 milijardi evra, koji je namenjen za zdravstvene troškove, a koji na kraju nije bio iskorišćen.
Baltičke države (Estonija, Letonija, Litvanija) ističu se kao potencijalni korisnici: one su znatno povisile izdvajanja za odbranu poslednjih godina i često pribegavaju zaduživanju da bi finansirale nabavke naoružanja i pojačanje bezbednosti. Primer: 2% BDP‑a Estonije (BDP oko 40 mlrd € u 2024.) iznosi manje od 1 mlrd €.
Praktična pitanja
ESM bi, prema rečima Gramegne, mogao da prihvata i "kolektivne zahteve" država, čime bi se smanjio politički i reputacioni teret pojedinačnih država koje traže pomoć. Ipak, svaka odluka o izdavanju zajmova zahteva saglasnost zemalja koje stoje iza ESM‑a, a primedbe o tome da ESM nije zamišljen za svakodnevno korišćenje ostaju relevantne, kako je upozorila Rebecca Christie iz think‑tanka Bruegel.
Značaj i ograničenja
Aktiviranje ESM‑a za odbranu imalo bi simbolički i praktičan značaj: preusmerilo bi fond osnovan tokom evrozone dužničke krize ka novoj ulozi u oblasti kolektivne bezbednosti. Međutim, realizacija predloga suočava se sa političkim preprekama, različitim stavovima država članica o ulozi ESM‑a i potrebom za jasnim mehanizmima garantovanja da sredstva budu iskorišćena isključivo za odbrambene izdatke.
(Dodatno izveštavanje: Andrius Sytas u Vilnjusu i Jan Strupczewski u Briselu; uređivanje: Mark Heinrich)
Pomozite nam da budemo bolji.


































