SAD prebacuju približno 7.000 osumnjičenih za ISIS iz severoistočne Sirije u Irak zbog zabrinutosti za bezbednost nakon masovnog bekstva. Do sada je, prema iračkom izvoru, prebačeno oko 2.000 pritvorenika. Bagdad kaže da je spreman da ih procesuira, ali organizacije za ljudska prava upozoravaju na istorijska preopterećenja sudova i rizik od nepravednih suđenja. Poziva se na veću transparentnost, pristup advokatima i obaveštavanje porodica.
Zabrinutost za Bezbednost i Pravosuđe: SAD Prebacuju Skoro 7.000 Osumnjičenih Za ISIS U Irak

Erbil, Irak — Vojne snage SAD sprovode premeštaj približno 7.000 osumnjičenih za pripadnost ISIS-u iz zatvora i pritvorskih centara na severoistoku Sirije u zatvorske objekte u Iraku. Operacija je podignuta na viši prioritet nakon masovnog bekstva iz najmanje jednog objekta u Siriji, ali podiže i ozbiljna pitanja o bezbednosti, transparentnosti i pravdi za pritvorene.
Prema iračkom bezbednosnom izvoru koji je govorio za CBS News, do četvrtka je u Irak prebačeno skoro 2.000 pritvorenika. Bagdad je najavio da je spreman da ih izvede pred sud, dok organizacije za ljudska prava upozoravaju na rizik od preopterećenja pravosudnog sistema i mogućih nepravilnosti u postupcima.
Smer i razlozi premještaja
Ministarstvo odbrane Sirije saopštilo je krajem januara da je produžilo primirje za 15 dana kako bi se omogućio bezbedan transfer pritvorenih. Transfer se odvija iz oblasti koja je dugo pod kontrolom Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje su imale ključnu ulogu u porazu teritorijalnog „kalifata“ ISIS-a 2019. godine.
SDF i koalicione snage tvrde da su pritvorski objekti u regionu ranjivi usled sukoba i političke tenzije, zbog čega je Vašington odlučio da privremeno preseli deo pritvorenih u Iraku, za koji vlasti kažu da ima bolje obezbeđene objekte.
Pravosuđe u Iraku — može li izvesti fer suđenja?
Irački predsednik Vrhovnog sudskog saveta, sudija dr Faiq Zidan, izjavio je da je iračko pravosuđe spremno da procesuira optužene u skladu sa nacionalnim zakonima i međunarodnim obavezama i da obezbedi "fer i odlučna suđenja". Međutim, organizacije za ljudska prava, među kojima su Human Rights Watch i Amnesty International, upozoravaju na istorijske probleme: nakon poraza ISIS-a u Iraku između 2018. i 2019. iračko pravosuđe obradilo je više od 20.000 slučajeva, a prema procenama civilnih organizacija oko 8.000 ljudi se nalazi na smrtnoj kazni.
Sarah Sanbar (Human Rights Watch): "Sistemi koji su tada radili bili su preopterećeni — postavlja se pitanje da li je sada moguće garantovati pravične postupke za tako veliki broj ljudi."
Izvori iz iračkog Nacionalnog centra za pravosuđe odbacuju optužbe o sistemskim zloupotrebama i navode da su suđenja pod nadzorom specijalizovanih sudija i da su priznanja pod prinudom krivično delo.
Pitanja transparentnosti i repatrijacije
Jedno od glavnih zahteva organizacija za ljudska prava jeste da koalicija i iračke vlasti jasno objave ko se tačno prebacuje — identiteti pritvorenih, nacionalnosti i statusi optužbi. Pozivaju se i na pravnu zastupljenost, obaveštavanje porodica i nezavisan nadzor procesa.
Mnoge zemlje do sada nisu komentarisale moguću repatrijaciju svojih državljana. Human Rights Watch i druge organizacije dugo su apelovale da zemlje preuzmu odgovornost za svoje državljane koji su pridružili ISIS-u i sprovedu njihove povratke i procesuiranje u skladu sa međunarodnim standardima.
Za sadašnji okvir i rizici
Premještaj velikog broja pritvorenih ima smisla iz perspektive hitne bezbednosti — rizik od bekstva ili novih sukoba u regionu je stvaran. Ipak, premještaj ne rešava ključna pitanja: obezbeđivanje pravičnih i transparentnih suđenja, poštovanje prava optuženih i efikasan mehanizam za identifikaciju i repatrijaciju stranih državljana.
Šta dalje? Potrebna je veća transparentnost koalicije i iračkih vlasti, međunarodni nadzor nad postupcima, kao i hitni napori država porekla da preuzmu svoje građane ili obezbede da se postupci vode u skladu sa međunarodnim standardima za pravično suđenje.
Pomozite nam da budemo bolji.


































