Parlament Venecuele jednoglasno je odobrio prvo glasanje zakona o amnestiji koji bi oprostio osobe pritvorene zbog učešća u političkim protestima i kritike vlasti. Nacrt predviđa vraćanje imovine, ukidanje Interpolovih poternica i moguć povratak opozicionih lidera iz egzila, ali isključuje ratne zločine, ubistva, korupciju i trgovinu drogom. Zakon obuhvata dela od 1. januara 1999. do stupanja na snagu; konačno glasanje još nije zakazano.
Venecuela Korača Ka Amnestiji — Parlament Jednoglasno Prošao Prvo Glasanje

Parlament Venecuele je u prvom od dva potrebna glasanja jednoglasno odobrio predlog zakona o amnestiji koji bi odmah oprostio osobe pritvorene zbog učešća u političkim protestima ili javne kritike funkcionera. Tekst nacrta najavljen je kao korak ka pomirenju, ali i podsećanje na složenu i polarizovanu političku situaciju u zemlji.
Šta predviđa zakon
Prema nacrtu koji je video Reuters, amnestija bi obuhvatila krivična dela počinjena od 1. januara 1999. do dana stupanja zakona na snagu. Predlog predviđa:
- trenutno puštanje onih koji su delovali mirno ili kojima je zdravstveno stanje ugroženo,
- vraćanje imovine zaplenjene u vezi sa predmetima koji bi bili obuhvaćeni amnestijom,
- ukidanje Interpolovih "red notice" poternica i drugih ograničenja kretanja za obuhvaćene osobe, čime bi se olakšao njihov povratak iz inostranstva,
- ukidanje političkih zabrana za obavljanje javnih funkcija i ukidanje sankcija usmerenih protiv medija u slučajevima koji potpadaju pod amnestiju.
Ko je izuzet
Amnestija ne bi obuhvatala osobe osuđene za teška krivična dela, uključujući kršenja ljudskih prava, ratne zločine, ubistva, korupciju i trgovinu drogom. Istovremeno, nacrt navodi da bi se druga dela — poput podstrekavanja na nezakonite aktivnosti, otpora vlastima, oštećenja imovine, pobune, izdaje i nezakonitog nošenja oružja — smatrala obuhvaćenim ako su počinjena u kontekstu političkih protesta.
Protesti i politički kontekst
Nacrt posebno pominje masovne proteste koji su potresali zemlju i doveli do žrtava u 2007., 2014., 2017., 2019. i 2024. godini. Protesti 2024. izbili su nakon spornog izbornog procesa koji opozicija i međunarodni posmatrači tvrde da je izgubila; vlasti su, međutim, priznale rezultate i potvrdile aktuelni mandat.
Jorge Rodríguez, predsednik Nacionalne skupštine i brat privremenog predsednika, opisao je zakon kao težak ali neophodan korak:
„Put ovog zakona biće pun prepreka, pun gorkih trenutaka... nećemo samo morati da gutamo knedlu... već i da pojedemo žabe. Tražimo oproštaj i takođe moramo oprostiti.“
Reakcije i dosadašnja oslobađanja
Grupe za ljudska prava i opozicija dugo tvrde da vlast koristi hapšenja da uguši neslaganje, navodeći slučajeve političara, bezbednosnih službenika, novinara i aktivista kojima se podižu optužbe za teška dela. Vlada to negira i kaže da su pritvoreni zbog krivičnih dela.
Organizacija Foro Penal je izvestila da je verifikovala oslobađanje 383 osobe od kada je vlada 8. januara najavila novu seriju puštanja, ali da prema njihovim podacima više od 680 i dalje ostaje u pritvoru. Zvaničnici vlade ističu cifru od skoro 900 oslobođenih, ali bez jasnog vremenskog okvira i sa mogućim uključivanjem ranije oslobođenih.
Šta sledi
Zakon je prošao jednoglasno u prvom od dva potrebna glasanja u Nacionalnoj skupštini, koju kontroliše vladajuća stranka. Datum drugog i konačnog glasanja još nije utvrđen. Ako bude potvrđen u sadašnjoj formi, očekuje se oslobađanje stotina pritvorenih i povratak nekih opozicionih lidera iz egzila.
Napomena: Tekst je zasnovan na nacrtu zakona koji je videla agencija Reuters i može se menjati tokom daljih parlamentarnih procedura.
Pomozite nam da budemo bolji.


































