Svet Vesti
Nauka

Otkrivena 'Zaleđena Zemlja' Na Manje Od 150 Svetlosnih Godina — Kandidat HD-137010 b

Otkrivena 'Zaleđena Zemlja' Na Manje Od 150 Svetlosnih Godina — Kandidat HD-137010 b
Scientists Reveal a Frozen Bizarro Earth Only 150 Light-Years Away

Astronomi su otkrili kandidata za egzoplanetu HD-137010 b, stenu sličnu Zemlji udaljenu manje od 150 svetlosnih godina. Planeta ima masu ~1,2× Zemljine i orbitu od 355 dana, sa ~51% verovatnoće da leži u zvezdinoj zoni pogodnosti. Zbog manjeg dotoka energije (manje od 1/3 Sunčeve), procenjene temperature su veoma niske (-68 °C do -85 °C), ali umeren CO2 mogao bi omogućiti tečnu vodu. Potrebna su dalja posmatranja i potvrda, a buduće misije poput PLATO-a mogu pomoći.

Astronomi su identifikovali intrigantan kandidat za egzoplanetu, HD-137010 b — stenu nalik Zemlji koja izgleda vrlo hladno, ali potencijalno pogodna za život. Objekt je udaljen manje od 150 svetlosnih godina i prvi put je uočen u podacima iz NASA-inog teleskopa Kepler.

Osnovne karakteristike

HD-137010 b je procenjena da ima radijus blizak Zemljinom i masu otprilike 1,2 puta veću od naše planete. Njena orbitalna perioda iznosi oko 355 dana, što je vrlo slično dužini Zemljine godine.

Otkrivena 'Zaleđena Zemlja' Na Manje Od 150 Svetlosnih Godina — Kandidat HD-137010 b
Plotting known rocky worlds around a range of stars shows the rarity of habitable zone (in green) Earth-like planets. On the right, the graph plots incident flux, or the amount of starlight a planet receives. The stars at the top of each graph are the rocky planets in the solar system. (Venner et al.,ApJL, 2026.)

Zvezda domaćin

Planeta kruži oko zvezde HD-137010, K-tip patuljka koji ima oko 70% prečnika i mase Sunca. Takve zvezde su hladnije i slabije sjajne od Sunca, ali i dugovečnije: zbog sporije potrošnje vodonika, njihov životni vek na glavnom nizu može biti znatno duži.

Zona pogodnosti i temperatura

Istraživači procenjuju ≈51% verovatnoće da se HD-137010 b nalazi odmah unutar zvezdine zone pogodnosti — regiona u kome je moguća tečna voda na površini. Međutim, planeta prima manje od jedne trećine energije koju Zemlja dobija od Sunca, zbog čega su procene njene površinske temperature niske: otprilike između -68 °C i -85 °C. U slučaju da atmosfera ima sličnu koncentraciju CO2 kao Zemljina i dođe do globalnog zaleđivanja (tzv. "snoubol"), srednja temperatura bi mogla pasti i oko -100 °C.

Otkrivena 'Zaleđena Zemlja' Na Manje Od 150 Svetlosnih Godina — Kandidat HD-137010 b
Subscribe to ScienceAlert's free fact-checked newsletter

Šanse za tečnu vodu

Iako zvuči ekstremno, autori studije navode da umjeren sadržaj CO2 u atmosferi može podići temperaturu dovoljno da omogući tečnu površinsku vodu. Istovremeno, postoji realna mogućnost da planeta ostane trajno zaleđena — konačna ocena zavisi od sastava atmosfere, albeda (refleksivnosti) i eventualnih drugih toplinskih izvora.

Detekcija i neophodna potvrda

HD-137010 b je detektovana jednim tranzitom u podacima Keplera. Tranzitna metoda meri privremeno smanjenje sjaja zvezde dok planeta prolazi ispred nje, otkrivajući radijus i orbitalne parametre. Pošto je zabeležen samo jedan tranzit, potrebna su dodatna posmatranja da bi se kandidat potvrdio kao prava planeta — za planete s orbitama sličnim Zemljinoj to obično znači višegodišnje praćenje.

Šta dalje?

Otkrivanje jednog tranzita pokazuje da je, uz pažljivu analizu, moguće detektovati umereno hladne egzoplanete veličine Zemlje oko zvezda sličnih Suncu i na rubu današnjeg opservacionog dometa. Buduće misije i instrumenti, poput ESA-inog PLATO teleskopa, mogli bi omogućiti potvrdu i detaljnije proučavanje sistema HD-137010, uključujući potrage za dodatnim planetama u istoj sredini.

Zašto je ovo važno

HD-137010 b predstavlja retku priliku: kandidat sa radijusom i orbitalnim karakteristikama sličnim Zemljinim oko relativno vedre zvezde pogodna za naredna posmatranja. Istraživanja takvih svetova pomažu da razumemo koliko su često planete slične Zemlji u različitim uslovima i koje atmosferske kombinacije omogućavaju tečnu vodu.

Studija je objavljena u časopisu The Astrophysical Journal Letters.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno