37‑godišnja kozmetičarka iz Karadža snimila je 8. januara kako bezbednosne snage koriste suzavac, sačmarice i, kako tvrde svedoci, živo streljivo nad okupljenima. Posle krvavog obračuna povukla se u strah i izolaciju, preselivši se kod majke i uzimajući sedative zbog nesanice. Monitoring grupe navode najmanje 6.854 poginulih, dok vlast ističe preko 3.000; prijavljeno je i više od 50.000 pritvorenih, a meseci bez interneta otežali su potvrdu pune slike događaja.
Snimila Je Krvavi Obračun U Karadžu — Sada Se Plaši Da Izađe Iz Stana

BEJRUT — Dok su suzavci padali među demonstrante na širokom bulevaru u Karadžu, 37‑godišnja kozmetičarka je snimala događaje telefonom. U videu se čuje pucnjava; ona i prijateljice tražile su zaklon među drvećem, u tami koju su osvetljavale samo ulične lampe i sitni požari.
Svedočanstvo s lica mesta
„Ne bojte se“, vikala je ponavljano, glas joj se lomio dok je masa odgovarala: „Svi smo zajedno.“ U porukama koje je slala rođaci u Los Anđelesu opisala je paniku kad su, kako je rekla, policija i bezbednosne snage prvo bacali suzavac i patrone za sačmaricu, a zatim i koristili živo streljivo. Navedeno je da je u njenom neposrednom okruženju pogođeno skoro 20 ljudi; roditelji jedne porodice su, prema njenim rečima, ubijeni dok su pokušavali da pomognu ranjenom.
Broj žrtava i represija
Grupacije za praćenje navode najmanje 6.854 poginulih, većinom 8. i 9. januara, uz upozorenje da stvarni broj može biti i do tri puta veći. Iran je u međuvremenu saopštio da je u talasu protesta stradalo više od 3.000 ljudi, a vlasti su demonstracije nazvale „pučem“. Tokom meseca dugog prekida interneta bilo je otežano potvrđivanje potpune slike događaja; prijavljeno je i više od 50.000 pritvorenih.
Život nakon krvavog obračuna
Posle te noći kozmetičarka je rekla da se povukla u strah: preselila se kod majke, boji se da ostane sama i uzima sedative zbog nesanice. „Nad Iranom se spustio pokrivač straha“, napisala je u poruci, i opisala kako su ljudi „kao hodajući leševi“ bez nade. Navela je i osećaj iznevjerenosti spoljnih sila i strah da će žrtve biti uzaludne ako se režim učvrsti.
Kontekst protesta
Masovni okršaji 8. januara dogodili su se u najmanje 192 grada u svim 31 provinciji — što su mnogi ocenili kao najšire antigovernment demonstracije od Revolucije 1979. Proteste su podstakli ekonomski problemi, uključujući nagli pad vrednosti valute; pomenuta kozmetičarka je rekla da je u decembru zarađivala ekvivalent oko 40 USD, dok je raniji mesečni prosek bio 300–400 USD.
Ranija iskustva
Ona je takođe učestvovala u protestima 2022. povodom smrti Mahse Amini, kada su vlasti u talasu represije, prema izveštajima, ubile stotine ljudi i uhapsile hiljade. Sada je, kako kaže, prioritet „spasiti sebe“, dok porodica pokušava da pronađe načine za bekstvo iz zemlje.
AP zadržava identitet žene i njene rođake radi njihove bezbednosti. AP je verifikovao lokaciju i autentičnost njenih snimaka; AP nije mogao potvrditi sve pojedinosti, ali njen iskaz se uklapa u izveštaje drugih svedoka i organizacija za ljudska prava.
Zaključak: Njeno svedočenje je ilustracija kako su masovni protesti i surova represija promenili svakodnevni život mnogih Iranaca — od kolektivne hrabrosti na ulicama do dubokog straha i izolacije u domovima.
Pomozite nam da budemo bolji.



























