Aleksandar Vučić na 62. Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji izjavio je da smatra da potencijalni vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine predstavlja najveću pretnju za Srbiju i izrazio zabrinutost zbog ćutanja zapadnih delegacija. Najavio je značajna ulaganja u namensku industriju i povećanje udela proizvodnje namenjene Vojsci Srbije sa 10–18% na 30–40%. Takođe je najavio produbljivanje saradnje sa Kinom nakon susreta sa Wang Yijem i komentarisao stavove nemačkog kancelara Friedricha Merza o bezbednosnoj politici u Evropi.
Vučić u Minhenu: „Vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine predstavlja najveću pretnju za Srbiju“

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji učestvuje na 62. Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, ocenio je da formiranje mogućeg vojnog saveza između Zagreba, Tirane i Prištine predstavlja najveću pretnju za Srbiju. Vučić je izjavio da zapadne delegacije na konferenciji navodno razumeju tu zabrinutost, ali su — po njegovim rečima — ćutale kada je postavio pitanje o izvoru podrške za takav savez.
„Postavio sam pitanje vezano za vojni savez Prištine, Tirane i Zagreba i čekam odgovor od bilo koga da mi kaže čemu taj savez, ali ga nisam čuo ni od koga. Možda i dobijem taj odgovor, pre nego što krenu u akciju“,rekao je Vučić novinarima u Minhenu.
Vučić je takođe govorio o bilateralnim susretima na marginama konferencije. Nakon susreta sa ministrom spoljnih poslova Kine Wang Yijem, naveo je da su dogovorili produbljivanje saradnje između Srbije i Narodne Republike Kine, sa posebnim fokusom na tehnološki razvoj i unapređenje vojnotehničke saradnje.
„Važno je da guramo tehnološki napredak i da naša saradnja pređe na viši nivo. Imamo dobru vojnotehničku saradnju koja može da bude bolja. Radujem se poseti u prvoj polovini godine Pekingu i predsedniku Siju“,rekao je Vučić.
Govoreći o susretu sa predsednikom Evropskog saveta Antoniom Costom, Vučić je istakao da su dugogodišnji prijatelji, kao i da je EU administracija bila zadovoljna usvajanjem Zakona o biračkom spisku, ali da nije bila zadovoljna nedavnim izmenama pravosudnih propisa u Srbiji.
Vučić je komentarisao i govor nemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je na konferenciji, prema njegovim rečima, snažno podržao Ukrajinu i zauzeo oštar stav prema Rusiji. Posebno je preneo da je Merz govorio o nameri Nemačke da ojača svoju vojnu sposobnost i da u narednom periodu postane najjača vojska u Evropi.
„Ne samo da snažno podržavaju Ukrajinu, već je Merz rekao da je Rusija iscrpljena, ali da nije dovoljno iscrpljena, a govoreći o stvaranju snažne Evrope, prvi put je dodao da će Nemačka u najskorije vreme postati najjača vojska u Evropi“,preneo je Vučić.
Predsednik je izrazio zabrinutost zbog dominantne atmosfere oko ratnih tema, oružja i bezbednosti u Evropi, kao i zbog, kako je rekao, „ćutanja“ zapadnih sagovornika na pitanje potencijalnog vojnog saveza Zagreba, Tirane i Prištine. Istakao je da Srbija, kao mala zemlja, mora da pojača odbrambene kapacitete.
Najavio je i značajna ulaganja u namensku industriju, uz plan da veći deo proizvodnje bude usmeren ka Vojsci Srbije. Do sada je, kako je naveo, oko 10–18% domaće proizvodnje odlazilo vojsci, dok će u narednom periodu taj udeo porasti na 30–40%, a višak proizvodnje će se izvoziti kako bi se obezbedila sredstva.
„Moraćemo da izvozimo oružje i opremu da bismo zaradili novac, ali ćemo veliki deo proizvodnje sada usmeriti direktno u Vojsku Srbije... Sada će ići i do 30 odsto proizvodnje, možda i do 40 odsto proizvodnje direktno u našu armiju“,naglasio je Vučić.
Na kraju je preneo i da je Merz imao pozitivan stav prema perspektivi prijema zemalja Zapadnog Balkana u EU, ali da je Merz pažljivo birao formulacije i ukazao da bi eventualni ulazak Ukrajine u EU 2027. godine bio pitanje koje bi zahtevalo saglasnost više članica, ne samo Mađarske.
Konferencija u Minhenu, po Vučićevim rečima, bila je obeležena prisustvom brojnih vojnih delegacija i intenzivnim diskusijama o strateškoj stabilnosti i budućnosti bezbednosti Evrope.
Pomozite nam da budemo bolji.


































