DOJ fajlovi pokazuju: Stiv Bannon je 2019. tražio podršku Džefrija Epstajna u naporima da oslabi uticaj pape Franje, uključujući ideju o filmskoj adaptaciji knjige Frédérica Martela. Poruke otkrivaju planove, političke veze u Evropi i sporove oko projekta akademije u manastiru Trisulti. Epstajnova osuđujuća prošlost dodatno opterećuje celu priču.
DOJ Fajlovi: Bannon Je 2019. Pokušao Da Pridobije Epstajna U Planovima Protiv Pape Franje

Dokumenti Ministarstva pravde SAD otkrivaju da je Stiv Bannon 2019. godine pokušao da uključi Džefrija Epstajna u aktivnosti usmerene na diskreditaciju pape Franje, uključujući i ideju o filmskoj adaptaciji kontroverzne knjige Frédérica Martela.
Šta pokazuju poruke
Poruke iz 2019. koje su objavljene u velikom ispuštanju dokumenata pokazuju da je Bannon aktivno tražio saveznike u svojim naporima da potkopa papino političko i moralno autoritet. U jednoj poruci Bannon je Epstajnu napisao:
“Will take down (Pope) Francis,” („Srušićemo papu Franju“).
Ideja o filmu i knjiga "In the Closet of the Vatican"
Bannon je u prepiskama pomenuo knjigu In the Closet of the Vatican (2019) francuskog novinara Frédérica Martela, koja je izazvala polemike tvrdnjama o velikom prisustvu homoseksualnih sveštenika u Vatikanu. Bannon je na sastanku s Martelom u Parizu pokazao interesovanje za filmsku adaptaciju, a u porukama je Epstajnu navodno sugerisao ulogu izvršnog producenta: “You are now exec producer of ‘ITCOTV’ (In the closet of the Vatican),” stoji u jednom od navoda.
Epstajnova prošlost i etički problemi
Važno je podsetiti da je Džefri Epstajn bio osuđen 2008. za seksualne prestupe nad maloletnicima, što čini svaku saradnju s njim posebno problematičnom i etički diskutabilnom. Poruke iz 2019. dolaze nekoliko godina nakon te presude i neposredno pre ponovnog hapšenja Epstajna zbog optužbi za trgovinu ljudima.
Reakcije i kontekst
Vatikan i njegovi saradnici reagovali su ozbiljno. Otac Antonio Spadaro, blizak saradnik pape Franje, ocenio je da poruke pokazuju pokušaj da se "duhovni autoritet instrumentalizuje za političke ciljeve". Austen Ivereigh, biograf pape, rekao je da je Bannon pogrešno procenio i prirodu knjige i mogućnost da takav projekat ozbiljno naruši ugled pape.
Političke veze i projekat Trisulti
Bannon je, kako dokumenti pokazuju, sarađivao s uticajnim desničarskim mrežama u Evropi. Spominju se kontakti s Matteom Salvinijem, kao i saradnja sa Benjaminom Harnwellom na projektu osnivanja akademije za obuku nacionalističko-populističkih lidera u manastiru Certosa di Trisulti (oko 800 godina starom, 47 milja jugoistočno od Rima). Taj projekat je bio predmet pravnih sporova sa italijanskim Ministarstvom kulture; nakon što je 2019. vlada poništila zakup, 2024. sud u Rimu doneo je oslobađajuću odluku za Harnwella i on traži povrat zakupa.
Uticaj na savezništva
Ambicija da se Martelova knjiga ekranizuje navodno je dovela do raskida saradnje s nekim konzervativnim saveznicima. Kardinal Raymond Burke, konzervativni kritičar pape, javno se distancirao od filmskog projekta. Takođe, u dokumentima se pojavljuju i drugi upadljivi detalji — Epstajn je, na primer, u jednom navodu šerovao tekst koji sugeriše organizovanje posete pape Bliskom istoku s naslovom „tolerance“, dok je u drugom trenutku citirao stih iz Miltonovog epa "Paradise Lost": „Better to reign in Hell, than serve in Heaven."
Završna napomena
Dokumenti DOJ-a i dalje podstiču pitanja o etici političkog manevrisanja, ulozi medija i granicama saradnje s kompromitovanim finansijerima. CNN je kontaktirao predstavnika Bannona za komentar; bivši predsednik Donald Trump negirao je bilo kakve veze s Epstajnom ili optužbe za seksualne prestupe.
Pomozite nam da budemo bolji.


































