Tim organskih geokemičara sa University of Bristol razvio je neinvazivnu metodu hvatanja i analize hlapljivih organskih spojeva (VOS) iz vazduha oko egipatskih mumija. Analizom 35 uzoraka iz 19 mumija (2000. p.n.e.–295. n.e.) pomoću GC‑MS otkriveni su masti, ulja, pčelinji vosak, biljne smole i bitumen. Rezultati pokazuju da su balzamske formule tokom vremena postajale složenije, a VOS analiza se ističe kao brza i neuništavajuća metoda za preliminarno datiranje i selekciju uzoraka za dalja ispitivanja.
Kako naučnici „mirišu" mumije: neinvazivna metoda otkriva sastojke balzamovanja

Drevne egipatske mumije često imaju prepoznatljiv miris koji su osetili samo oni koji su im se približili. Naučnici sa University of Bristol razvili su neinvazivnu metodu za hvatanje i analizu hlapljivih organskih spojeva (VOS) iz vazduha oko mumija kako bi otkrili koje su supstance korišćene pri balzamovanju — bez sečenja povoja i bez oštećenja uzoraka.
Metod i uzorci
Umesto tradicionalnog, destruktivnog postupka — odsecanja komadića povoja i njegovog rastvaranja — istraživači su svaki mali uzorak (smolu, povoje, ljudsko tkivo) stavili u hermetičku komoru da „dahne". Hlapljivi spojevi koje su uzorci ispuštali prikupljani su i potom analizirani pomoću gasne hromatografije i masene spektrometrije (GC‑MS), tehnika koje precizno identifikuju pojedinačne molekule u mešavini.
Obuhvat i poređenje
Tim je analizirao 35 fizičkih uzoraka iz 19 mumija koje potiču iz perioda približno od 2000. p.n.e. do 295. n.e. — uzorci su iz muzeja u Evropi i Velikoj Britaniji. Manji delovi tih uzoraka ranije su 2006. analizirani klasičnom rastvarajućom metodom, što je omogućilo istraživačima da porede rezultate i provere pouzdanost VOS pristupa.
„Miris je igrao ključnu ulogu u egipatskoj mitologiji i predstavljanju zagrobnog života,“ navode autori, dodajući da su aromatične komponente služile i za maskiranje neprijatnih mirisa i zaštitu od štetočina i mikroba.
Šta su otkrili
U najvećem broju uzoraka identificovani su sastojci kao što su masti i ulja, pčelinji vosak, biljne smole (uključujući smole i ulja od bora, kleke i kedra) i bitumen. Analiza je pokazala da su recepti za balzamovanje vremenom postajali složeniji — davali su prednost skupljim aromatičnim smolama i bitumenu u kasnijim periodima.
Autori ističu da različiti istorijski periodi pokazuju specifične volatile profile, što znači da analiza VOS može poslužiti kao brza, minimalno invazivna metoda za preliminarno hronološko razlikovanje mumija i izbor uzoraka za dalju, detaljniju analizu.
Ograničenja i implikacije
Iako VOS analiza smanjuje potrebu za destruktivnim ispitivanjima, autori upozoravaju na moguće uticaje kontaminacije iz muzejske sredine i dugoročne stabilnosti određenih molekula — stoga je preporučena kombinacija metoda kada je to moguće. Ipak, metoda otvara put za brže, bezbednije istraživanje balzamovanja i kulturnih praksi u starom Egiptu.
Istraživanje je objavljeno u Journal of Archaeological Science.
Pomozite nam da budemo bolji.


































