Ukratko: Američke snage se pripremaju za potencijalne višenedeljne operacije protiv Irana ukoliko predsednik SAD naredi napad. SAD pojačavaju vojno prisustvo u regionu, dok se paralelno vode diplomatski pregovori u Ženevi uz posredovanje Omana. Zvaničnici očekuju iransku odmazdu, a stručnjaci upozoravaju na rizik regionalne eskalacije.
SAD Se Pripremaju Za Moguće Višenedeljne Operacije Protiv Irana — Diplomatija I Pojačano Vojno Prisutvo

VAŠINGTON — Američke oružane snage pripremaju se za mogućnost vođenja produženih, višenedeljnih operacija protiv Irana ukoliko predsednik SAD naredi napad, naveli su neimenovani zvaničnici za Reuters. Takvo planiranje podiže ulog u već tekućim diplomatskim naporima i povećava rizik od regionalne eskalacije.
Diplomatija i pregovori: Predviđeni su razgovori u Ženevi uz posredovanje Omana, u kojima bi učestvovali američki izaslanici, uključujući Jareda Kushnera i druge predstavnike administracije. Sen. Marco Rubio upozorio je da, iako je cilj administracije da postigne sporazum sa Teheranom, to neće biti jednostavno.
Vojno pojačanje u regionu: Zvaničnici kažu da Pentagon šalje dodatni nosač aviona na Bliski istok i raspoređuje hiljade dodatnih vojnika, borbene avione, razarače opremljene vođenim projektilima i drugu silu sposobnu za izvođenje udara i odbranu. Raspoređene snage naznačuju da bi, u slučaju sukoba, udari bili primarno vazdušni i pomorski, ali se ne isključuju ni druge opcije.
Izjave iz Bele kuće i Pentagon: Portparolka Bele kuće izjavila je da predsednik "ima sve opcije na stolu" u vezi sa Iranom i da se za donošenje odluka konsultuje sa više sagovornika. Pentagon je odbio da komentariše detalje planiranja.
Kontekst ranijih udara: Prošlogodišnja operacija nazvana "Midnight Hammer" bila je jedinstveni napad kada su stealth bombarderi poleteli iz SAD da ciljaju iranske nuklearne objekte; Iran je potom izveo ograničenu odmazdu prema američkoj bazi u Kataru. Zvaničnici kažu da je sadašnje planiranje znatno složenije i da bi u produženoj kampanji mete mogle obuhvatiti i državne i bezbednosne objekte, a ne samo nuklearnu infrastrukturu.
Rizici i moguća odmazda: Stručnjaci upozoravaju da bi operacija protiv Irana nosila znatno veće rizike za američke snage zbog iranskog arsenala raketa i kapaciteta za asimetrične odgovore. Zvaničnici očekuju da će Iran uzvratiti, što može dovesti do niza uzajamnih udara i širenja sukoba na regionalni nivo. Iranska Revolucionarna garda je upozorila da bi mogla napasti bilo koju američku vojnu bazu u slučaju udara na teritoriju Irana.
Političke implikacije: Predsednik Trump javno je spekulisao o mogućnosti promene režima u Iranu, dok izraelski lideri traže da bilo koji sporazum sa Iranom uključi elemente koji su vitalni za bezbednost Izraela. Iran je spreman da razgovara o ograničenjima nuklearnog programa u zamenu za ukidanje sankcija, ali odbacuje povezivanje tog pitanja sa balističkim programom.
Stav opozicije u egzilu: Reza Pahlavi, iranski opozicioni lider u egzilu, izjavio je da bi američka vojna intervencija mogla ubrzati promenu režima i spasiti živote, ali je njegova izjava kontroverzna i potencijalno destabilizujuća.
Geografski raspon američkih baza: SAD održavaju vojne baze i postrojbe širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku — što bi u slučaju konflikta dodatno proširilo domet mogućih ciljeva i posledica.
Izvori: Reuters — izveštavanje Phil Stewart i Idrees Ali; uređivanje Don Durfee, Rosalba O’Brien, Rod Nickel.
Pomozite nam da budemo bolji.

































