Kriza u brojkama: Rat u Gazi od oktobra 2023. prouzrokovao je više od 72.000 smrtnih slučajeva i masovno razaranje, dok su preživeli izloženi nametnutoj gladi. Banka Izraela procenjuje ekonomski trošak na oko 352 milijarde šekela (112 mlrd $), a dugoročni račun bi mogao premašiti 500 milijardi šekela. UN procenjuje da bi obnova Gaze koštala oko 70 mlrd $ i da je stanovništvo suočeno sa višedimenzionalnim osiromašenjem.
Cena genocida: Ljudski i ekonomski račun Izraelovog rata u Gazi

Od početka vojne kampanje protiv Gaze u oktobru 2023. godine, sukobi su ostavili razarajuće posledice po ljude i infrastrukturu. U ovom pregledu sumiramo dostupne podatke o broju žrtava, nametnutoj nestašici hrane, troškovima rata i predviđanjima za obnovu — na osnovu izveštaja međunarodnih organizacija i izraelskih institucija.
Razmere ljudske katastrofe
Prema javno dostupnim izvorima, u borbama je poginulo više od 72.000 ljudi, među kojima su desetine hiljada žena i dece; neki nezavisni istraživači procenjuju da je stvarni broj žrtava viši od 75.000. Preživeli su dodatno pogođeni namerno nametnutom glađu — prvo tokom opsade severne Gaze krajem 2024. koju su UN zvaničnici opisali kao "apokaliptičnu", a zatim tokom talasa neuhranjenosti u avgustu 2025, kada su fotografije i snimci pothranjene dece postali česta tema medijskih izveštaja.
Ekonomski troškovi — šta znamo
Banka Izraela procenila je ukupne ekonomske posledice rata na oko 352 milijarde šekela (približno 112 milijardi dolara). Taj iznos uključuje:
- 243 milijarde šekela (77 mlrd $) direktnih odbrambenih troškova,
- 33 milijarde šekela (10,5 mlrd $) za fond za kompenzaciju poreza na nekretnine,
- 57 milijardi šekela (18 mlrd $) za civilne izdatke,
- 19 milijardi šekela (6 mlrd $) za kamatne izdatke.
Bivši glavni vojno-ekonomski savetnik Gil Pinchas procenio je da je, računajući samo operacije u Gazi, Izrael potrošio oko 150 milijardi šekela (48 mlrd $) do početka 2025. — što daje prosečan dnevni trošak od oko 300 miliona šekela (96 mln $). U istom periodu, predstavnik UNRWA Philippe Lazzarini navodio je prosečno oko 100 ubijenih Palestinaca dnevno.
"Svaka stavka koju vojska koristi u borbi ima svoju cenu u šekelima, unesenu u posebnu knjigu cena… Knjiga se stalno ažurira, uključujući i tokom rata," rekao je Pinchas o načinu vrednovanja troškova materijala i municije.
Municija i oprema
Pinchas je takođe naveo da je Izrael kupio municiju u vrednosti oko 340 milijardi šekela (108 mlrd $), iako nije sva kupljena količina iskorišćena. Deo tih sredstava otišao je na nabavku od domaćih proizvođača, što je ublažilo neke negativne efekte na lokalnu industriju.
Upoređujući sa drugim sukobima, medijski izveštaji (The Wall Street Journal) procenjivali su da su dnevni troškovi sukoba sa Iranom dostizali oko 200 miliona dolara, a cene presretačkih projektila kretale se između 700.000 i 4 miliona dolara po komadu.
Troškovi povezani sa ljudstvom
Veliki deo troškova nastao je zbog angažovanja ljudskih resursa. Od oko 465.000 izraelskih rezervista, više od 300.000 bilo je raspoređeno u Gazi tokom prve godine rata, uz približno 170.000 aktivnih vojnika. Prema Ministarstvu finansija, samo za rezervne snage izdvojeno je oko 70 milijardi šekela (22,3 mlrd $), dok je održavanje stalne vojske u 2025. procenjeno na 15,37 milijardi šekela (4,9 mlrd $).
Banka Izraela procenjuje da jedan mesec službe jednog rezerviste znači otprilike 38.000 šekela (12.100 $) izgubljene proizvodnje, računajući indirektne ekonomske posledice zbog odsustva radne snage.
Spoljna podrška i dugoročne prognoze
Prema Brown University (izveštaj "Costs Of War" 2025), Sjedinjene Države su od 7. oktobra 2023. dale Izraelu oko 21,7 milijardi dolara vojne pomoći. Pored toga, američke operacije podrške u regionu (Jemen, Iran i šira regija) ocenjene su na dodatnih 9,65–12,07 milijardi dolara, što daje ukupnu američku investiciju od oko 31,35–33,77 milijardi dolara u sukobe povezane s Izraelom od 2023. godine.
Kolumna u dnevniku Haaretz i druge analize navode da bi, ukoliko se vojni izdaci nastave, ukupni trošak rata tokom naredne decenije mogao dostići najmanje 500 milijardi šekela (oko 159 mlrd $).
Obnova Gaze i humanitarne posledice
Ujedinjene nacije procenjuju da bi obnova Gaze, gde je razrušeno većina zgrada, mogla koštati oko 70 milijardi dolara i trajati decenijama. UN u izveštajima upozorava da su vojni udari "znatno narušili svaki stub opstanka" u enklavi, te da je cela populacija od oko 2,3 miliona ljudi izložena "ekstremnom, multidimenzionalnom osiromašenju" — što podrazumeva nedostatak čiste vode, sanitarnog sistema, zdravstvene nege i obrazovanja.
Zaključak
Rat u Gazi nosi ogroman ljudski i ekonomski teret: od desetina hiljada žrtava i masovne humanitarne krize do stotina milijardi šekela troškova koji opterećuju izraelsku ekonomiju i zahtevaju međunarodnu podršku za obnovu. Dostupni podaci ukazuju da će posledice biti dugotrajne i skupe — kako za lokalno stanovništvo, tako i za širi region.
Pomozite nam da budemo bolji.




























