Premijerka Kristrun Frostadottir najavila je referendum "u narednim mesecima" o ponovnom pokretanju pregovora o pristupanju EU. Island je prekinuo pregovore 2013. godine, ali rast troškova života i rat u Ukrajini ponovo su podigli interes za članstvo. Media navodi i bezbednosne razloge, među kojima su i komentari Donalda Trumpa o Grenlandu. Island je već deo EEA/jedinstvenog tržišta, Šengena, EFTA i NATO-a.
Island najavljuje referendum u narednim mesecima o ponovnom pokretanju pregovora sa EU

VARŠAVA, 25. februara (Reuters) — Premijerka Islanda Kristrun Frostadottir izjavila je da će ta država održati referendum "u narednim mesecima" o otvaranju pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, tokom posete Poljskoj.
Rejkjavik je 2013. prekinuo zvanične pristupne pregovore nakon četiri godine razgovora, ali su u međuvremenu rast troškova života i rat u Ukrajini ponovo pokrenuli interes javnosti za članstvo u EU, pokazuju ankete.
Pored ekonomskih faktora, medijski izveštaji navode i bezbednosne zabrinutosti kao dodatni razlog: ponovljene primedbe i pretnje bivšeg američkog predsednika Donalda Trumpa u vezi sa Grenlandom podstakle su raspravu o strateškom položaju severnog Atlantika.
"U narednim mesecima ćemo imati referendum o otvaranju pregovora, o pristupnim pregovorima da bi se Island eventualno pridružio EU", rekao je Frostadottir na zajedničkoj konferenciji za novinare sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom.
Šta praktično znači to za Island
Frostadottir je istakla da ponovno otvaranje pregovora predstavlja "otvaranje prilike" za bolju integraciju Islanda u Evropu. Island već učestvuje na jedinstvenom tržištu kroz Evropsko ekonomsko područje (EEA), član je Šengen zone i Evropske asocijacije slobodnih trgovina (EFTA), kao i NATO-a.
Mogući tok i posledice referenduma
Centar-levo vlada koja je na vlasti nakon vanrednih izbora 2024. godine obećala je referendum najkasnije do naredne godine o ponovnom pokretanju pregovora. Ako glasači podrže otvaranje pregovora, sledilo bi formalno pristupanje pregovorima koji mogu trajati godinama i zahtevati dogovore o ribarstvu, regulativi i drugim osetljivim pitanjima.
Island ima oko 400.000 stanovnika i pitanje članstva izaziva podeljene stavove — dok zagovornici ističu ekonomske i bezbednosne prednosti, protivnici strahuju od gubitka kontrole nad resursima, posebno ribljim resursima.
(Izveštavali: Essi Lehto, Barbara Erling i Louise Rasmussen; uređivanje: Gwladys Fouche i Gareth Jones)
Pomozite nam da budemo bolji.




























