Nova studija pokazuje da s godinama mozak sporije razgrađuje i reciklira proteine, što dovodi do nakupljanja oštećenih sinaptičkih proteina. Mikroglija uklanja te zapušenosti, ali može postati preopterećena i pogoršati gubitak sinapsi. Nalazi povezuju ovaj proces sa proteinima već impliciranim u Alchajmerovoj i Parkinsonovoj bolesti i otvaraju mogućnost novih biomarkera i terapijskih ciljeva.
Slabiji „sistem za otpad” u mozgu može objasniti porast rizika od Alchajmerove bolesti sa starenjem

Nova studija otkriva da sposobnost mozga da razlaže i reciklira proteine slabi s godinama, što dovodi do nagomilavanja starih i sklonih zgrušavanju sinaptičkih proteina. Ti talozi mogu da zapuše sinapse — ključne veze između neurona — a ćelije za čišćenje mozga, mikroglija, pokušavaju da uklone takve sinapse, ali njihov rad može postati preopterećujući i narušiti komunikaciju među neuronima.
Kako su istraživači došli do ovih saznanja?
Istraživači su razvili novi biohemijski marker koji se ugrađuje u proteine dok se oni sintetišu, pa su mogli pratiti koliko dugo pojedini proteinski sastojci opstaju u živim ćelijama mozga. Posmatrali su hiljade proteina u mozgu mladih (4 meseca), sredovečnih i starih (24 meseca) miševa kako bi izmerili brzinu njihove razgradnje i reciklaže.
Glavni nalazi
- Usporena razgradnja proteina: Neuroni starih miševa razgrađuju neuronske proteine otprilike dvostruko sporije nego neuroni mladih miševa, što omogućava njihovom nakupljanju.
- Sinaptički proteini posebno ranjivi: Među hiljadama ispitivanih proteina, sinaptički su pokazali veću sklonost agregaciji i dužem opstanku.
- Mikroglija preuzima nagomilane proteine: Neuroni delimično „izbacuju” kompakte, oštećene sinaptičke proteine koje zatim uklanjaju mikroglijalne ćelije; taj proces može dovesti do njihove disfunkcije i pojačanog uklanjanja sinapsi.
- Povezani proteini: Među proteinima koji se nakupljaju nalaze se i oni ranije povezani sa Alchajmerovom i Parkinsonovom bolešću, ali i brojni dosad nepoznati kandidati.
Zašto je ovo važno?
Rad nudi konkretan mehanizam koji povezuje usporenu razgradnju proteinskog materijala u neuronima, gubitak sinapsi i potencijalnu disfunkciju mikroglije — događaje koji se smatraju ključnim u kaskadi koja vodi do neurodegenerativnih bolesti u starijem dobu. Tehnička novina eksperimenata omogućava da se razgradnja i agregacija proteina prati specifično u neuronskim ćelijama, što otvara puteve za otkrivanje novih biomarkera i terapijskih ciljeva.
Šta dalje?
Istraživači ističu mogućnost prilagođavanja ovog metoda za praćenje proteina poreklom iz neurona u krvi tokom starenja i bolesti, što bi moglo pomoći u identifikaciji ranih biomarkera zdravlja mozga ili novim terapijskim pristupima.
„Nismo planirali da se fokusiramo upravo na sinapse, ali je slučajno otkriveno da su sinaptički proteini posebno osetljivi na usporenu razgradnju i agregaciju,” kaže Ian Guldner iz Stanforda. Bihejmičar F. Ulrich Hartl napominje da je ključni doprinos tehnički napredak koji omogućava ovakva posmatranja.
Studija je objavljena u časopisu Nature.
Pomozite nam da budemo bolji.




























