Iran je izveo masovne raketne i dron napade koji su pogodili vojne baze i civilne mete širom Zaliva, uključujući aerodrome i luksuzne hotele u Dubaiju, Kuvajtu i Bahreinu. Državni iranski izvori govore o stotinama žrtava, dok SAD tvrde da su njihove baze pretrpele minimalnu štetu. Napadi su izazvali prekide u vazdušnom saobraćaju i ugrozili do sadašnji imidž stabilnosti regiona.
Iranski kontraudar Tresao Zaliv: Aerodromi, Hoteli i Američke Baze Pogođeni

Iran je uzvratio masovnim raketnim i dron napadima na ciljeve širom Zaliva nakon američko-izraelskih udara na njegove objekte. Napadi su pogodili kako vojne baze u kojima se nalaze američke snage, tako i civilne ciljeve — međunarodne aerodrome, hotele i stambene zone u Emiratima, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru i Izraelu.
Šta se dogodilo
U prvim satima napada lansirane su stotine projektila i stotine bespilotnih letelica. Prema izveštajima lokalnih vlasti i odbrambenih zvaničnika:
- UAE je saopštio da je ispaljeno 165 balističkih raketa, dva krstareća projektila i 541 dron; većina napada je navodno presretnuta, ali je nekoliko dronova pogodilo civilne ciljeve.
- Kuvajt je prijavio presretanje velikog broja projektila i dronova, uz jednu smrtno stradalnu osobu i više desetina povređenih — uglavnom stranih radnika.
- Bahreinske vlasti potvrdile su da je pogođen kompleks štaba Pete flote SAD; saopšteno je i o desetinama ispaljenih projektila i dronova prema toj državi.
- Katar, domaćin baze Al Udeid, bio je meta desetina projektila i dronova, a u regionu su sprovedene evakuacije i premještanja snaga.
Civilni udari i posledice
Napadi su pogodili i civilne mete: međunarodni aerodromi u Dubaiju, Abu Dabiju i Kuvajtu pretrpeli su štetu ili su bili zahvaćeni obližnjim udarima, pa su aviokompanije suspendovale letove nad regionom. Među pogođenim objektima su internacionalni i luksuzni hoteli (Fairmont The Palm, Burj Al Arab), luka u Dubaiju i rezidencijalne zgrade u nekoliko gradova.
Iranski državni mediji, pozivajući se na Crveni polumesec, objavili su da su u američko-izraelskim napadima u Iranu poginule stotine ljudi (navodi najmanje 201 poginulih i preko 700 ranjenih, uključujući decu). TIME i drugi nezavisni mediji nisu mogli da potvrde te brojke.
Reakcije i strateški uticaj
Američka Centralna komanda izjavila je da nije prijavila borbene žrtve i da je šteta po američke objekte bila minimalna i bez uticaja na operacije. Iranski ministar spoljnih poslova uputio je pismo Savetu bezbednosti UN u kojem navodi da se baze i imovina neprijateljskih snaga u regionu smatraju legitimnim vojnim ciljevima.
Uz podsećanje da su prethodni sukobi i udara u regionu već narušili neke kapacitete iranskog raketnog arsenala, ostaje nepoznato koliko je još sposobnosti Teheran zadržao za dalje napade. Pritom regionalni saveznički akteri — uključujući Hezbolah i Hutije — dali su podporu Iranu ili najavili spremnost na postupke u znak solidarnosti, što dodatno povećava rizik eskalacije.
Šta to znači za region
Napadi su ozbiljno poljuljali dosadašnju percepciju stabilnosti Zaliva koja je bila osnova za investicije, turizam i prisustvo stranih radnika. Prekid vazdušnog saobraćaja, evakuacije i porast bezbednosnih mera očekivano će uticati na ekonomiju i svakodnevni život u zemljama regiona dok se ne smanje tenzije.
Napomena o izvorima: Podaci u tekstu potiču iz javnih saopštenja lokalnih vlasti, iranskih državnih medija i izjave Centralne komande SAD. Neki brojevi i navodi nisu nezavisno potvrđeni.
Pomozite nam da budemo bolji.





























