Na satelitskom snimku Landsat 8 od 16. avgusta 2023. jasno se vide tri rečna toka kod Bartice u Gvajani koje zadržavaju različite boje pri spajanju. Cuyuni nosi velike količine suspendovanih sedimenata povezane s rudarenjem, dok su Mazaruni i Essequibo tamniji zbog tanina iz raspadajuće vegetacije. Hidrolog Evan Dethier upozorava da su sedimentacije u regionu porasle poslednjih decenija, što ima potencijalne posledice po obalne i morske ekosisteme.
Tri reke stvaraju zapanjujući „polovina‑po‑polovina“ tok kod Bartice — satelit otkriva uticaj rudarenja

Ova satelitska fotografija jasno prikazuje kako tri rečna toka zadržavaju različite boje i gustine vode u mestu gde se spajaju kod Bartice u Gvajani. Kontrastne nijanse nastaju kombinacijom prirodne geologije i sve izraženijeg uticaja ljudskih aktivnosti — pre svega intenzivnog rudarenja.
Brze činjenice
Gde: Bartica, Gvajana (6.4073096658, -58.62373473)
Šta: Tri rečna toka se spajaju u vizuelno „polovina‑po‑polovina“ reku
Satelit: Landsat 8
Datum snimka: 16. avgust 2023.
Zašto su boje različite? Reke Cuyuni (levo), Mazaruni (centar‑levo) i Essequibo (centar‑desno) imaju različite nijanse zbog različitih materija koje nose. Mazaruni i Essequibo su tamnobraon zbog tanina — organske materije iz raspadajuće vegetacije koja boji vodu poput čaja. Cuyuni je svetlobraon jer u sebi nosi veliku količinu suspendovanih sedimenata.
Kada se tokovi sretnu, vode se ne mešaju odmah zbog razlike u gustini i količini čestica u njima, pa nastaje upečatljiv vizuelni razgraničeni obrazac koji je jasno vidljiv iz svemira.
Ko je kriv? Visok nivo sedimentacije u Cuyuni povezuje se sa rudarskim otpadom i erozijom u slivu reke—posledicama intenzivnog rudarenja koje se pojačalo od sredine 2000‑ih. Hidrolog Evan Dethier sa Colby College ističe da je Cuyuni „očigledan izuzetak“ u ovom snimku i da se koncentracija sedimenata verovatno povećala i do deset puta u odnosu na period pre intenzivnog rudarenja.
Geološki kontekst — Taj jedinstveni hidrološki sistem povezan je s Gvijanskim štitom (Guiana Shield), starom i tvrdom stenom (gnejs, granit) koja se sporo troši; reke su glavni činilac koji oblikuje doline i tokove kroz taj teren.
Evan Dethier (Colby College): „Ova snimka je iz vlažnog perioda godine, kada su sve tri reke bile pune i prenosile mnogo sedimenata. Ali Cuyuni je očigledan izuzetak, što možemo pripisati intenzitetu rudarenja uzvodno.“
Širi uticaji — Studija iz 2022. koju je vodio Dethier ukazuje da su koncentracije sedimenata u rekama Južne hemisfere porasle za oko 40%, pretežno zbog rudarenja i krčenja šuma, dok je u Severnoj hemisferi zabeležen pad prenosa sedimenata usled izgradnje velikih brana. Promene u globalnom transportu sedimenata mogu uticati i na obalne i morske ekosisteme, ali su dugoročne posledice još nejasne.
Gde dalje? Nakon spajanja kod Bartice, uvećani tok Essequiba kreće prema severu oko 30 milja (50 km) pre nego što se ulije u Atlantski okean. Grad Bartica, sa oko 15.000 stanovnika, nalazi se tačno na mestu sekundarnog spajanja i može osećati lokalne posledice promena u kvalitetu vode i sedimentaciji.
Izvori: Snimak: Landsat 8 (16. avgust 2023.). Analize: NASA Earth Observatory, Evan Dethier (Colby College) i izveštaji američkog Ministarstva trgovine.
Pomozite nam da budemo bolji.




























