Sažetak: Zvaničnici SAD nisu potvrdili, ali nisu ni isključili mogućnost kopnenog raspoređivanja trupa u Iran. Analitičari smatraju da bi eventualna akcija bila ograničena i vođena specijalnim jedinicama radi brzog preuzimanja osetljivog nuklearnog materijala, ali uz visok rizik od regionalne eskalacije. Politička debata u SAD i neophodnost jasnih ciljeva ostaju ključni faktori.
Mogu Li SAD Rasporediti Trupe U Iran? Šta Znamo i Koji Su Rizici
Smoke rises from air strikes near Azadi Tower in western Tehran on March 10, 2026 [AFP]
U SAD raste spekulacija o mogućem kopnenom raspoređivanju američkih trupa u Iran dok sukob između SAD-a, Izraela i Irana ulazi u novu fazu. Zvaničnici nisu potvrdili takvu operaciju, ali nisu ni u potpunosti isključili tu opciju, što podstiče političku debatu i zabrinutost u Kongresu.
Šta zvaničnici zvanično poručuju
Demokratski senator Richard Blumenthal izjavio je posle poverljivog brifinga da je nezadovoljan i zabrinut zbog nedostatka jasnih ciljeva i mogućeg rizika za američke snage. Portparolka Bele kuće Karoline Leavitt je navela da kopnene operacije "trenutno nisu deo plana", dok su drugi zvaničnici, uključujući ministra odbrane, istakli da su spremni da deluju kako bi sprečili iranske nuklearne ambicije.
An American soldier wipes his face during a sandstorm in the Iraqi desert south of Baghdad in 2003 [File: Peter Andrews/PA/CMC via Reuters]
Mogući razlozi za kopnenu operaciju
Jedan od razloga koji je pomenut u javnim nastupima jeste potreba da se fizički obezbedi ili ukloni osetljivi nuklearni materijal iz Irana. Senator Marco Rubio je izjavio da bi "ljudi morali da odu i uzmu ga", ali nije precizirao ko bi to izveo. Takve izjave ukazuju na razmatranje ograničenih, ciljano-preciznih operacija.
Kako bi mogla izgledati takva misija
Analitičari veruju da bi, ukoliko bi došlo do kopnene akcije, najverovatnije bile u pitanju ograničene, specijalizovane operacije sa malim jedinicama: specijalne snage (npr. Navy SEALs, Army Special Forces) uz podršku brzorasporedivih jedinica (npr. 82nd Airborne) koje bi obezbedile ulazne tačke i evakuaciju. Prioritet bi bio brzina, preciznost i minimalna izloženost.
A satellite image shows the Natanz Nuclear Facility with new damage from the US-Israeli war with Iran near Natanz, Iran, on March 2, 2026 [Reuters]
Mogući ciljevi
Navodni ciljevi takvih operacija najčešće su ključni iranski nuklearni objekti koji su već u fokusu međunarodne pažnje: Natanz, Fordow i Isfahan, kao i logističke tačke poput ostrva Kharg. Međutim, pristup i penetracija u dobro utvrđene i planinski zaštićene objekte predstavljaju znatan tehnički izazov.
Rizici i verovatne posledice
Svaka kopnena operacija u Iranu nosi visok rizik od šire eskalacije: direktnim napadima iranskih kopnenih i raketnih snaga, napadima na američke i savezničke brodove u regionu, kao i aktivacijom iranskih paravojnih saveznika (Hezbollah, Houthis i drugi). Čak i mala, ciljana misija mogla bi podstaći seriju odmazdi širom Bliskog istoka.
Iran nuclear facilities
Istorijski kontekst i napomene o izveštajima
SAD su u prošlosti sprovele velike kopnene operacije u Avganistanu (od 2001) i Iraku (2003), koje su se pretvorile u dugotrajne sukobe sa značajnim civilnim i vojnim žrtvama. Neki izvodi u izvornoj priči navode i tvrdnje o operacijama i otmicama koje su predmet sporne ili nepotvrđene dokumentacije; takve tvrdnje treba tretirati kao neproverene dok se ne potvrde iz više nezavisnih izvora.
Zaključak
Tehnički izvodljiva, ali izuzetno rizična: kopnena operacija SAD u Iranu bila bi složena, politički kontroverzna i mogla bi dovesti do značajne regionalne eskalacije. Do sada nema javne potvrde o planiranom masovnom raspoređivanju trupa, ali postoji realna mogućnost ograničenih, specijalizovanih akcija ukoliko se takav kurs odluči. Javna i politička pitanja u SAD, zajedno sa razmatranjima rizika, verovatno će igrati ključnu ulogu u svakom daljem potezu.
Pomozite nam da budemo bolji.
