Alarmantno: Gotovo svaki četvrti Hrvat mlađi od 24 podržava NDH — Linta upozorava da ustaštvo postaje legitimno

Analiza Instituta za društvena istraživanja pokazuje rastući trend prihvatanja ustaštva među mlađim generacijama u Hrvatskoj, što je izazvalo zabrinutost u regionu i među stručnjacima za ljudska prava. Istraživanje sprovedeno prošle jeseni, neposredno nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona na Zagrebačkom Hipodromu, ukazuje na porast simpatija prema jedinicama Nezavisne Države Hrvatske (NDH) — posebno među mladima, muškarcima, stanovnicima Dalmacije i biračima HDZ-a i Domovinskog pokreta.

Šta pokazuje istraživanje

Ključni nalazi:

• Gotovo 25% ispitanika mlađih od 24 godine izjavilo je da bi, ako bi im se pružila prilika, bez oklevanja stalo uz jedinice NDH.
• Pre pet godina, istim upitnikom, podrška NDH iznosila je svega 11% u ukupnom uzorku.
• Istraživanje iz 2021. pokazalo je da oko 70% maturanata smatra da NDH nije bila fašistička tvorba.

Reakcije, kontekst i primeri

U javnoj sferi ove pojave doprinose i politički akteri i simboli: nakon što je u javnosti bilo vidljivo veličanje ustaških obilježja, političari poput ministra odbrane Ivana Anušića izjavili su da ne vide problem u upotrebi pozdrava "Za dom — spremni". Događaji poput koncerta Marka Perkovića Thompsona i incidenti sa uklanjanjem dvojezičnih tabli u Vukovaru dodatno su podgrijali tenzije.

„Od ulaska Hrvatske u EU, ustaštvo postaje legitimno“, izjavio je Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona, upozoravajući na rast rehabilitacije ekstremnih i zločinačkih simbola u javnosti.

Stavovi Miodraga Linte i zahtevi

Linta ističe da postojeći narativi često negiraju srpske žrtve i da se u različitim procesima za ratne zločine primenjuju dvojaki standardi. Kao rešenje predlaže:

• Međunarodno priznavanje genocida nad Srbima (pored Roma i Jevreja) u NDH;
• Osnivanje memorijalnog centra za srpske žrtve na prostoru bivše SFRJ;
• Uvođenje Dana sećanja i sistematske edukacije mladih o istoriji i zločinima NDH.

Zašto je ova tema važna

Ustaštvo i rehabilitacija ekstremnih simbola nisu samo regionalni politički problem — oni utiču na bezbednost, međunacionalne odnose i kulturu sećanja. Istoričari i aktivisti podsećaju da negiranje ili umanjivanje zločina iz Drugog svetskog rata može dovesti do ponavljanja nasilja i daljeg zaoštravanja odnosa u regionu.

Zaključak

Podizanje svesti, transparentna istraživanja, nezavisno sudovanje i obrazovne reforme ključni su koraci za suzbijanje rehabilitacije zločinačkih ideologija. Pozivi kao što su oni Miodraga Linte za međunarodnim priznanjem, memorijalnim centrima i danima sećanja ukazuju na potrebu koordinisanih mera na nivou države i međunarodne zajednice.