Kina planira da usvoji zakon o „etničkom jedinstvu“ koji obavezuje državne i društvene aktere da promovišu jedinstvenu kinesku svest i nameće mandarinski u obaveznom obrazovanju (član 15). Kritičari upozoravaju da će zakon potkopati ustavna prava manjina, ojačati asimilacione politike i omogućiti gonjenja i van Kine. Primeri iz Unutrašnje Mongolije i Xinjianga pokazuju moguće posledice.
Kina Predlaže Zakon O „Etničkom Jedinstvu“ Koji Kritičari Kažu Da Će Ubrzati Asimilaciju Manjina
FILE - Ethnic minority delegates wave as they leave after the opening session of the National People's Congress (NPC) at the Great Hall of the People in Beijing, China, Thursday, March 5, 2026. (AP Photo/Vincent Thian, File)(ASSOCIATED PRESS)
Kina je na putu da usvoji sveobuhvatan zakon koji promoviše takozvano „etničko jedinstvo“ — predlog koji kritičari ocenjuju kao korak koji će dodatno oslabiti prava pojedinih manjinskih grupa i ojačati pritisak na njihovu asimilaciju.
Lou Qinjian, delegat Narodnog kongresa koji je uputio predlog, rekao je da je cilj zakona „podstaći jači osećaj zajedništva među svim etničkim grupama u kineskoj naciji“. Tekst je očekivan na glasanju u ceremonijalnom zakonodavnom telu.
FILE - Ethnic minority delegates arrive to attend the opening session of the Chinese People's Political Consultative Conference (CPPCC) at the Great Hall of the People , China, Wednesday, March 4, 2026. (AP Photo/Vincent Thian, File)(ASSOCIATED PRESS)
Predloženi zakon zahteva od državnih organa, lokalnih vlasti, preduzeća i organizacija povezanih sa državom — uključujući Nacionalnu žensku federaciju Kine — da aktivno promovišu zajedničku svest o nacionalnom jedinstvu. Tekst jasno navodi da „narod svake etničke grupe, sve organizacije i grupe u zemlji, oružane snage, svaka partija i društvena organizacija, svako preduzeće, moraju po zakonu i Ustavu izgraditi zajedničku svest o kineskoj naciji i preuzeti odgovornost za njenu izgradnju.“
Obrazovanje i jezik: Prema članu 15 predloženog zakona, mandarinski će se obavezno podučavati deci pre polaska u vrtić i tokom celog obaveznog školovanja, do završetka srednje škole. To u praksi znači da manjinski jezici više neće moći da budu primarni jezik nastave na nacionalnom nivou, iako Ustav formalno garantuje pravo etničkih grupa da koriste i razvijaju svoje jezike.
Delegates talk to Gyaltsen Norbu, the Chinese government-appointed 11th Panchen Lama during the closing ceremony of the Chinese People's Political Consultative Conference (CPPCC), in Beijing, Wednesday, March 11, 2026. (AP Photo/Ng Han Guan)(ASSOCIATED PRESS)
Mandarinski već preovladava u oblastima sa velikim manjinskim populacijama, kao što su Unutrašnja Mongolija, Tibet i Xinjiang, ali stručnjaci upozoravaju da predloženi zakon legalno učvršćuje taj trend i stavi ga iznad ranijih ustavnih i zakonskih garancija o regionalnoj etničkoj autonomiji.
Primeri i posledice: U Unutrašnjoj Mongoliji su 2020. nove mere koje su ukinule nastavu na mongolskom jeziku izazvale masovne proteste i snažnu reakciju vlasti; danas se mongolski često uči samo kao strani predmet. U Xinjiangu su Ujguri, muslimanska manjina, bili meta obimne kampanje pritvaranja i represije — mnogi završavaju u zatvorima, prema istraživačima, zbog svog etničkog i verskog identiteta.
A ethnic minority delegate stand near Mao Zedong's portrait on Tiananmen Square before a plenary session of the National People's Congress (NPC) held at the Great Hall of the People in Beijing, Monday, March 9, 2026. (AP Photo/Ng Han Guan)(ASSOCIATED PRESS)
Stručnjaci, uključujući Jamesa Leibolda i Minglang Zhoua, ocenjuju da zakon podstiče asimilaciju i da bi njegovo sprovođenje moglo obuhvatiti i demografske politike, poput podsticanja mešovitih naselja („mutually embedded community environments") radi razbijanja koncentracija manjina.
„Ovo je ekser u kovčeg izvornog obećanja partije o stvarnoj autonomiji,“ rekao je James Leibold.
Ekstrateritorijalne posledice: Zakon takođe predviđa pravnu osnovu za gonjenje ljudi i organizacija iz inostranstva ako njihove aktivnosti, po proceni Pekinga, ugrožavaju „etničko jedinstvo“. Takve odredbe podsećaju na klauzule iz kineskog Zakona o nacionalnoj bezbednosti primenjene na Hong Kong 2020. godine.
Ethnic minority delegate leave after the closing ceremony of the Chinese People's Political Consultative Conference (CPPCC), in Beijing, Wednesday, March 11, 2026. (AP Photo/Ng Han Guan)(ASSOCIATED PRESS)
Rayhan Asat, pravna istraživačica, upozorava da zakon može poslužiti kao „strateški instrument koji daje izgovor vlastima za razne povrede ljudskih prava“. Njena porodica, između ostalog, navodi primer brata Ekpara Asata, osuđenog na 15 godina zatvora u Xinjiangu, čiji slučaj ukazuje na nedostatak transparentnosti i zabrinutost zbog politički motivisanih optužbi.
Ocene i reakcije: Human Rights Watch i drugi međunarodni posmatrači smatraju da zakon nije fokusiran na pravično i inkluzivno uključivanje manjina u razvoj, već na uniformisanje kulturnog i jezičkog prostora. Kina odgovara da cilj zakona jeste podsticanje razvoja u regionima sa manjinskim stanovništvom.
Dok zakon prolazi kroz formalne procedure, njegovi predloženi efekti — od obrazovnih promena do mogućih progona u inostranstvu — podstiču zabrinutost među manjinskim zajednicama, aktivistima i međunarodnim pravnicima.
Pomozite nam da budemo bolji.
