Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je za AP da nema ozbiljne inicijative za ponovni početak SAD‑Iran pregovora, ali veruje da je Iran otvoren za tajne kanale dijaloga. Ankara želi da ostane van sukoba i apeluje na Teheran da prekine napade, dok su nad Turskom presretnuta tri projektila koja su, prema turskim podacima, potekla iz Irana. Fidan je upozorio na vakuum moći u Iranu posle promene vrhovnog vođe i istakao da je prioritet Turske uspostavljanje administrativnog odbora za Gazu od 15 nezavisnih palestinskih administratora.
Fidan za AP: Iran Je Otvoren Za Tajne Kanale, Turska Uporno Teži Da Ostane Izvan Rata

Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan rekao je u ekskluzivnom intervjuu za Associated Press da trenutno ne postoji ozbiljna inicijativa za obnavljanje pregovora između Sjedinjenih Država i Irana, ali da veruje da je Teheran otvoren za tajne (back-channel) razgovore.
Fidanove izjave dolaze dok Ankara nastoji da zadrži neutralan položaj u sve većem regionalnom sukobu. Turska, koja održava dobre odnose i sa Vašingtonom i sa Teheranom, prethodno je pokušavala da posreduje između dve strane pre nego što su pre oko dve nedelje usledili američki i izraelski udari na Iran koji su eskalirali sukob.
Diplomatija i mogućnost tajnih kanala
„Uslovi trenutno nisu naročito pogodni za diplomatiju,“ rekao je Fidan i dodao da se Iranci „osećaju iznevereno“ jer su, kako navodi, po drugi put bili napadnuti dok su bili u aktivnim pregovorima sa SAD o nuklearnom programu. Ipak, istakao je: mislim da su otvoreni za svaku razumnu tajnu diplomatiju.
Turska strategija: ostati van sukoba
Fidan je naglasio da je prioritet Ankare da ostane izvan sukoba, čak i nakon što su nad turskom teritorijom presretnuta tri projektila za koja turske vlasti smatraju da su ispaljena iz Irana i koja su neutralisala NATO odbrambeni sistemi. Turska je članica NATO-a, a baze na njenom jugu koriste i savezničke snage, uključujući američke trupe.
„Znam da nas provociraju i da će nas provocirati, ali to je naš cilj — želimo da ostanemo van ovog rata.“ — Hakan Fidan
On je isključio vojnu reakciju u ovoj fazi, ističući efikasnost NATO odbrane i potrebu da se izbegnu dalje eskalacije. Prema Fidanovim rečima, iranski zvaničnici su negirali da su ispalili projektile ka Turskoj, ali dostupni podaci, kako je rekao, ukazuju na suprotno.
Promena vlasti u Iranu i vakum moći
Fidan je govorio i o unutrašnjopolitičkoj situaciji u Iranu nakon što je Mojtaba Khamenei postavljen za novog vrhovnog vođu posle smrti ajatolaha Alija Khameneija. Ministar je rekao da ne raspolaže preciznim informacijama o stepenu povreda novog lidera, ali da je „po onom što znamo, on živ i funkcioniše.“
Prema Fidanovoj oceni, proces izbora i zdravstveno stanje novog vrhovnog vođe stvorili su vakuum u iranskoj strukturi moći koji je, kako smatra, delimično popunjen delovanjem visokog komandnog štaba Revolucionarnih gardi.
Regionalne inicijative i stavovi
Pre izbijanja otvorenog sukoba, Turska je nudila Istanbul kao mesto pregovora koje bi obuhvatilo SAD, Iran i regionalne države. Iran je, međutim, prihvatio posredovanje Omana fokusirano isključivo na nuklearno pitanje, odbivši da razgovara o svom raketnom arsenalu i uticaju preko paravojnih grupa kao što su Hezbolah i neke iračke milicije.
Fidan je objasnio da je turski predlog bio da se nuklearno pitanje rešava direktno između Amerike i Irana, dok bi regionalne teme (rakete i paravojne grupe) raspravljale regionalne države zajedno sa Iranom radi vraćanja poverenja u regionu.
Tursko-izraelski odnosi i Gaza
Fidan je podsetio na zategnute odnose između Turske i Izraela: Ankara je prekinula određene trgovinske veze i često kritikuje izraelske akcije u Gazi, dok Izrael optužuje Tursku za podršku Hamasu. I pored strahovanja da bi Turska mogla biti sledeća meta, Fidan je odbacio tu mogućnost i naglasio da je rat podstakao Tursku da ubrza sopstvenu proizvodnju naoružanja i sistema protivvazdušne odbrane.
Turska se takođe aktivno uključila u pitanja posleratne uprave Gaze: pridružila se američkom "Board of Peace" i ponudila mogućnost slanja trupa za međunarodnu stabilizacionu misiju, iako do sada nije primila zvaničan zahtev. Kao prioritet, Ankara ističe uspostavljanje upravljačkog odbora za Gazu sastavljenog od 15 politički nezavisnih palestinskih administratora.
„Očekujemo da uđu u Gazu i započnu rad. To još nije počelo, pa moramo negde da krenemo,“ zaključio je Fidan.
Kontekst: Hakan Fidan (57) bio je dugogodišnji direktor turske obaveštajne službe pre nego što je imenovan za ministra spoljnih poslova 2023. godine i smatra se jednim od bliskih savetnika predsednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Pomozite nam da budemo bolji.


































