Svet Vesti
Politics

Orav: 14. mart može ući u istoriju — Nepisani sporazum o „zakonu o strancima“ i izazovi primene

Orav: 14. mart može ući u istoriju — Nepisani sporazum o „zakonu o strancima“ i izazovi primene

Aivo Orav, odlazeći ambasador EU na tzv. Kosovu, rekao je da 14. mart može ući u istoriju jer je tada započelo sprovođenje tzv. Zakona o strancima. Istakao je da nije bilo pisanog sporazuma, već usmenih dogovora, te da je ključna implementacija uz mehanizam praćenja i tro-mesečni rok. Naglasio je potrebu za konsultacijama sa srpskom zajednicom i rešavanjem tehničkih pitanja poput priznanja ličnih karti i izdavanja boravišnih dozvola.

Aivo Orav, odlazeći ambasador Evropske unije na tzv. Kosovu, u oproštajnom intervjuu ocenio je da bi 14. mart mogao da bude istorijski datum jer je tada započelo sprovođenje tzv. Zakona o strancima. Istovremeno je upozorio da glavni izazov ostaje sama implementacija dogovora i da srpska zajednica mora biti aktivno uključena u taj proces.

„Nadam se da će 14. mart ući u istoriju Kosova, jer verujem da je to vrhunski domet — taj dogovor između Vlade i Evropske unije. Video sam reakcije javnosti i izgleda da su svi zadovoljni ovim dogovorom. Pre svega, zadovoljna je Vlada“, rekao je Orav.

Orav je pojasnio da nije postojao klasičan pisani sporazum sa potpisima, već da je dogovor postignut usmeno i putem prethodnih saglasnosti koje su pomenuli i premijer Kurti i predstavnici EU. Napomenuo je da je uspostavljen mehanizam praćenja i da postoji rok od tri meseca za neke ključne korake, koji neki smatraju kratkim.

Praktični izazovi

Među konkretnim pitanjima koja zahtevaju dodatne korake Orav je izdvojio:

  • Priznavanje srpskih ličnih karata za evidentiranje određenih civilnih statusa, poput sklapanja braka;
  • Obezbeđivanje neometanog rada zdravstvenog i obrazovnog sistema;
  • Tehnička priprema za izdavanje boravišnih i radnih dozvola, uključujući spisak zaposlenih u relevantnim institucijama;
  • Nužnost stalnih konsultacija sa lokalnom srpskom zajednicom tokom primene.

Orav je takođe potvrdio da je specijalni predstavnik EU za dijalog, Piter Sorensen, razgovarao sa predstavnicima u Beogradu i informisao političke lidere srpske zajednice o zaključcima Vlade od 14. marta.

Obrazovanje i univerzitet u Severnoj Mitrovici

U vezi sa situacijom oko Univerziteta u Severnoj Mitrovici, Orav je podvukao da Univerzitet u Prištini ne može samoinicijativno donositi odluke o sudbini mitrovičkog univerziteta — postoji zakonska procedura koja se mora poštovati. Piter Sorensen, kako je navedeno, istakao je da integracija obrazovanja zahteva vreme, bez prekida u nastavi i uz konsultacije sa lokalnom srpskom zajednicom.

Za zajednicu srpskih opština

Orav je podsetio da forma Zajednice srpskih opština ostaje obaveza Vlade i da EU ne može beskonačno čekati. Napomenuo je da je raniji stav EU bio da se statut pošalje Ustavnom sudu, što do sada nije učinjeno, te je pozvao na pronalaženje praktičnih rešenja kroz dijalog.

Zaključno, Orav je istakao da je dogovor o tzv. zakonu o strancima pozitivan korak, ali da će njegova vrednost zavisiti od toga da li će svi strani akteri ispuniti obaveze u praksi i da li će proces praćenja i konsultacija sa srpskom zajednicom biti efikasan.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno

Orav: 14. mart može ući u istoriju — Nepisani sporazum o „zakonu o strancima“ i izazovi primene - Svet Vesti