U Hiposu pored Kinereta otkriven je mramorni blok sa tri polukružna udubljenja pored krstionice, što može ukazivati na prethodno nepoznat stadijum ranih hrišćanskih krštenih obreda. Nalaz je datovan u period posle 591. godine i povezan je sa ceremonijalnom salom koja je uništena zemljotresom 749. godine, što je doprinelo očuvanju artefakata. Uz blok su pronađeni i izvanredni bronzani svećnjak i mramorni relikvijar — najveći takvi primerci u Izraelu, a kompletan izveštaj objavljen je u Palestine Exploration Quarterly.
Neočekivan Trag Izgubljenog Stadijuma Krštenja Otkriven u Vizantijskoj Katedrali Blizu Kinereta

Arheolozi su u antičkom gradu Hiposu (Sussita), nedaleko od Kinereta, iskopali mramorni blok sa tri polukružna udubljenja pored krstionice, nalaz koji može ukazivati na ranije nepoznat stadijum rane hrišćanske prakse krštenja.
Šta je pronađeno
Predmet je otkriven u okviru ceremonijalne sale prislonjene uz južnu stranu katedrale, u delu koji sadrži delimično očuvanu prostoriju sa krstionicom i više liturgijskih predmeta. Pored mramornog bloka istraživači su pronašli i veliki bronzani svećnjak i mramorni relikvijar — po obliku i veličini najveće takve primeke otkrivene do sada u Izraelu.
Moguće značenje nalaza
Prema vodećoj teoriji istraživača, mramorni blok sa tri udubljenja mogao je služiti za držanje tri različita ulja koja su se koristila tokom trostruke ceremonije uranjanja u krštenju, što bi predstavljalo odstupanje od do sada poznate prakse sa dve pomazivanja (pre i posle krštenja). Ovakav nalaz nema direktnog paralelnog primera u arheološkom zapisu i može baciti novo svetlo na regionalne liturgijske običaje koji nisu zabeleženi u pisanom izvoru.
Dr Michael Eisenberg, iz Zinman instituta za arheologiju i Univerziteta u Haifi, jedan od vođa iskopavanja, istakao je: "Tek nakon detaljnog istraživanja shvatili smo koliko su ovi nalazi jedinstveni za razumevanje hrišćanskih ritualnih praksi u kolijevci hrišćanstva pored Galilejskog mora."
Arheološki kontekst i datacija
Analize pokazuju da je ceremonijalna sala izgrađena nakon 591. godine n.e., a da su prostorije i predmeti uništeni i zatrpani tokom snažnog zemljotresa 749. godine n.e. — događaja koji je, paradoksalno, doprineo očuvanju materijala pod debelim slojem ruševina.
Značaj za Hipos i region
Hipos je u vizantijskom periodu bio jedini jasno hrišćanski grad oko Kinereta, sa upravnom kontrolom nad delom južnog Golana i istočne obale jezera, područjem koje hrišćanska tradicija povezuje sa delovanjem Isusa. Katedrala u Hiposu bila je jedno od najvažnijih crkvenih središta u regionu, i jedina poznata crkva sa dve zasebne sale (fotisteriona) koje su imale svoje krstionice — veću za krštenja odraslih i manju, nedavno otkrivenu, za krštenja dece i beba.
Ovaj kompleks nalaza pruža redak uvid u varijacije liturgijske prakse tokom vizantijskog doba i potvrđuje da su se u različitim regijama razvijale specifične tradicije koje ponekad nisu ostale zabeležene u tekstualnim izvorima.
Kompletan izveštaj o iskopavanjima objavili su dr Michael Eisenberg i dr Arleta Kowalewska u izdanju Palestine Exploration Quarterly početkom marta.
Pomozite nam da budemo bolji.


































