Papa Leo XIV pozvao je na "uskrsno primirje" i odbacio opravdanja rata u ime Boga. Naglasio je da vera ne sme služiti kao izgovor za nasilje i pozvao lidere, uključujući one iz SAD i Izraela, da potraže izlazne opcije i pregovaraju. Njegovu poruku podržali su neki crkveni teolozi, dok drugi ukazuju na bezbednosne dileme koje sukobi nameću.
Papa Leo XIV Pozvao Na "Uskrsno Primirje" I Oštro Odbacio Božansko Opravdanje Rata
Pope Leo XIV presides over services on Good Friday in St. Peter's Basilica on April 3 in Vatican City. - Alessandra Benedetti/Corbis/Getty Images
U utorak uveče, na vetrovitom Castel Gandolfu, novinari su razgovarali sa papom Leom XIV o rastućoj zabrinutosti zbog mogućeg širenja oružanih sukoba na Bliskom istoku. Papa, koji je u izveštajima opisan kao prvi poreski papa iz SAD, govorio je jasno: pozvao je lidere da potraže "off-ramp" — izlaznu opciju — i da nađu puteve pregovora kako bi se izbeglo dalje krvoproliće.
Papa je pozvao na prekid nasilja i apelovao na pregovore. Njegova poruka, izgovorena delom i na engleskom jeziku, bila je namerna da dosegne međunarodne lidere i javnost koja prati odluke iz Bele kuće i drugih centara moći.
Nikome Ne Dozvoliti Da Uporabi Boga Kao Izgovor
"Isus je Kralj Mira, koji odbacuje rat, koga niko ne može iskoristiti da bi opravdao rat,"
Papa je na početku Velike nedelje jasno odbacio pokušaje da se Svetim pismom opravdaju oružani sukobi. Dodao je da molitve onih koji vode rat ne bivaju uslišane i da su ruke onih koji započinju nasilje često "pune krvi" — parafrazirajući svečane biblijske opomene protiv nasilja.
U javnom diskursu pojavljuju se različiti pokušaji da se ratni činovi predstave kao božanski podržani; papa je to direktno osporio i pozvao crkvene i političke vođe na suzdržanost i odgovornost. Njegov nastup razotkriva napet odnos između verskog jezika koji neki koriste za opravdavanje oružanih akcija i tradicionalnog crkvenog učenja o miru.
Iranian residents and emergency workers sift through rubble of a residential building that was hit in an airstrike in the early hours of March 27 in Tehran. - Majid Saeedi/Getty Images
Nekoliko crkvenih teologa i zvaničnika podržalo je papu. Robert McElroy, koji je u komentarima za medije izrazio zabrinutost, ocenio je da bi vernici i lideri trebalo da budu oprezni prema ideji da je Bog automatski "na našoj strani" u sukobima koji se mogu smatrati moralno problematičnim.
Sa druge strane, postoje i glasovi koji upozoravaju na bezbednosne pretnje i razmatraju argumente za preventivne ili odbrambene mere. Timothy Broglio, nadbiskup koji predstavlja crkvenu službu za vojne zajednice, u intervjuu je ukazao na zabrinutost zbog potencijalnih pretnji, ali i na kompleksnost procene kada je vojna akcija moralno opravdana.
Papa Kao Moralni Glas Na Međunarodnoj Sceni
Papa Leo je, kako izveštaji navode, pozvao na "uskrsno primirje" i nastavio diplomatske kontakte, uključujući telefonske razgovore sa liderima pogođenih zemalja. Njegove opomene podsećaju na ranije papinske intervencije u vreme velikih geopolitičkih napetosti, kada su crkveni autoriteti nastojali da smire strasti i podstaknu pregovore.
Bez obzira na političke razlike među državama i javnim ličnostima, papaovo isticanje da vera ne sme biti upotrebljena kao legitimiranje rata ostaje centralna poruka: poziv na mir, zaštitu civilnog stanovništva i nalaženje diplomatskih rešenja.
Pomozite nam da budemo bolji.
