Izraelski vazdušni udari pogodili su više regiona Libana, naveo je zvanični bilans od najmanje 254 poginulih i preko 1.160 povređenih. Napadi su usledili satima nakon prekida vatre posredovanog između SAD i Irana, što je izazvalo konfuziju oko obima sporazuma. Izrael tvrdi da je gađao više od 100 ciljeva Hezbolaha, ali su mnogi udari pogodili gusto naseljena područja bez upozorenja. Humanitarna situacija je alarmantna: bolnice su preopterećene, a raniji talas sukoba raselio je više od 1,2 miliona ljudi.
„Ljudi se plaše”: Najteži izraelski vazdušni napadi na Liban u godinama — najmanje 254 mrtvih

Bejrut — Em Walid je bila u svojoj prodavnici odeće u centru Bejruta kada su se začuli prvi eksplozivni udari koji su ispunili grad dimom i strahom. „Čak su i ulične mačke napolju počele da beže,” kaže ona dok opisuje paniku posle najintenzivnijih vazdušnih napada na Liban u poslednjih nekoliko godina.
Zvanični bilans: Najmanje 254 osobe su poginule, a više od 1.160 je povređeno u desetinama napada koji su pogodili Bejrut, predgrađa, jug zemlje i istočnu dolinu Bekaa. Strahuje se da će broj žrtava rasti kako se budu izvlačili novi posmrtni ostaci iz ruševina.
Kontekst i nejasnoće oko prekida vatre
Napadi su usledili nekoliko sati nakon što je stupio na snagu prekid vatre posredovan između SAD i Irana, što je izazvalo konfuziju o tome da li se sporazum odnosi i na Liban. Pakistan i Iran su javno tvrdili da je Liban uključen, dok su SAD i Izrael izneli drugačije tumačenje.
Govoreći za američke medije, predsednik SAD je izjavio da je Liban „poseban sukob”, dok je premijer Izraela rekao da prekid vatre „ne obuhvata Liban”.
Vojne operacije i civili
Izraelska vojska saopštila je da je pogodila više od 100 štabova i vojnih ciljeva Hezbolaha. Međutim, veliki deo udara pogodio je gusto naseljena stambena područja; lokalni izveštaji navode da upozorenja civilima nisu stizala pre napada.
Hezbolah je u saopštenju potvrdio da se smatra ovlašćenim da uzvrati i da neće ostaviti „krv šehida i ranjenih” neodgovorenom. Grupa je takođe navela da svoje akcije predstavlja kao odgovor na prethodne napade i provokacije, dok nezavisna potvrda svih tvrdnji o motivima ponekad izostaje.
Humanitarna kriza
Od početka eskalacije sukoba u martu, prema dostupnim izveštajima, oko 1.700 ljudi je poginulo u Libanu, a više od 1,2 miliona ljudi je raseljeno. Bolnice su preopterećene i javno apeluju za donacije krvi i hitnu pomoć.
U Medicinskom centru Američkog univerziteta u Bejrutu, volonteri su se odazvali pozivima za davanje krvi. Među pridošlicama je bio i 20-godišnji student koji je ispričao kako je video dim na više lokacija i primio informacije o žrtvama i razaranju u različitim delovima zemlje.
Život u gradu posle udara
U naselju Manara, pored šetališta, razbijena stakla fasada restorana i rupa u zidovima podsećaju na razmere razaranja. Lokalni stanovnici i pripadnici civilne zaštite opisuju situaciju kao bez presedana. „Ljudi se plaše”, kaže Najib Merhe, vlasnik restorana čiji je sprat iznad pogođen.
Kako dani prolaze, strah od novih udara i neizvesnost oko trajanja sukoba ostaju konstanta za civile širom zemlje. U obraćanjima zvaničnici su naglasili da će vojna aktivnost, prema njihovim rečima, biti nastavljena dok ne budu ostvarenji ciljevi koje su postavili.
Napomena o izvorima: U tekstu su predstavljeni zvanični izveštaji, izjave zaraćenih strana i svedočenja lokalnih stanovnika. Neke tvrdnje o motivima i događajima ostaju predmet osporavanja i zahtevaju dalju verifikaciju nezavisnih izvora.
Pomozite nam da budemo bolji.


































