Pregovori SAD i Irana počeli su u Pakistanu uz ulogu te zemlje kao posrednika, uz obe strane koje izražavaju oprezan optimizam. Najveće prepreke su status Libana u primirju i ponovo otvaranje Hormuškog moreuza, što ima direktan uticaj na svetska tržišta nafte. Ishod pregovora odlučiće da li će region izbeći širenje sukoba i novu energetsku krizu.
Svetska Napetost: Da Li Pregovori SAD–Iran U Pakistanu Mogu Sprečiti Širi Sukob?

Milioni života na Bliskom istoku — i sudbina globalne ekonomije — zavise od ishoda ključnih pregovora između Sjedinjenih Država i Irana, koji su započeli ovog vikenda u Pakistanu uz ulogu te zemlje kao posrednika.
Ko učestvuje u pregovorima
Prema izvorima, američku delegaciju predvode potpredsednik JD Vance, specijalni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, dok iransku delegaciju predvodi predsednik Parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf. Uz njega su i ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi i iskusni pregovarač Ali Bagheri Kani, a delegacija iz Teherana broji oko 70 stručnjaka i savetnika.
Šta je otvoreno za dogovor — a šta je sporno
Do sada je na snazi krhko, dvonedeljno primirje koje je omogućilo početak razgovora. Međutim, neslaganja oko obuhvata primirja — naročito pitanje da li se ono odnosi i na Liban i na napade protiv Hezbollaha — ozbiljno ugrožavaju mir. Iran tvrdi da se primirje odnosi i na Liban, dok SAD i Izrael to zanemaruju.
Druga ključna tačka sporenja je Hormuški moreuz: u okviru dogovora predviđeno je ponovno otvaranje plovne rute, čije je zatvaranje izazvalo poremećaje na svetskim tržištima nafte. Ipak, nakon početka primirja, samo mali broj brodova je prošao kroz moreuz, a Iran je saopštio da je obustavio saobraćaj tankera nakon novih udara u Libanu.
Predlozi i crvene linije
U javnosti su pominjani različiti nacrti sporazuma: Trump je govorio o iranskoj 10-tačkovnoj verziji koju je nazvao „radnom osnovom“, dok je Bela kuća istakla da je postojala i druga, "razumnija" verzija. Američki tim navodno ima i vlastiti 15-tačkovni plan koji uključuje obavezu Irana da ne poseduje nuklearno oružje, predaju visoko obogaćenog urana i ograničenja odbrambenih kapaciteta.
Donald Trump je jasno naglasio da mu je glavni cilj „nulta tolerancija za nuklearno oružje“ u Iranu: „Nijedno nuklearno oružje. To je 99% svega.“
Najnoviji incidenti i njihova težina
Samo nekoliko sati nakon stupanja primirja na snagu, Izrael je izveo intenzivne vazdušne napade u Libanu, pri čemu je libansko Ministarstvo zdravlja prijavilo veliki broj žrtava i ranjenih. Ti napadi su dodatno zaoštrili situaciju i izazvali oštre reakcije iz Teherana, koji je uslovio početak razgovora potpunim primirjem i prestankom napada u Libanu.
Američki zvaničnici, uključujući potpredsednika Vancea, okarakterisali su nesporazume oko obuhvata primirja kao „legitimne nesporazume“, ali je i dalje jasno da bi dalji udari mogli da uruše pregovore.
Šta sleduje
Prema izvorima, vikend sastanak u Islamabadu očekuje se kao prvi u nizu intenzivnih rundi pregovora koje bi trebalo da obuhvate duži mirovni sporazum. Stupanje na snagu i trajanje bilo kakvog sporazuma zavisiće od sposobnosti strana da pronađu kompromis oko najosetljivijih pitanja: statusa Libana, kontrole Hormuškog moreuza i iranske nuklearne politike.
Za sada: obe delegacije izražavaju oprezan optimizam, ali realna su velika neslaganja i rizik da pregovori propadnu i ponovo pokrenu sukob koji bi imao široke regionalne i globalne posledice.
U izveštaju su doprineli brojni regionalni i međunarodni novinari i izvori. Za dalje informacije i ažuriranja pratićemo zvanična saopštenja i potvrđene izvore.
Pomozite nam da budemo bolji.


































